Eurozastupnici su odobrili privremenu uredbu koja pružateljima usluga na internetu omogućuje nastavak dobrovoljne borbe protiv širenja materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece, priopćio je Europski parlament.
Budući da se zbog pandemije količina materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece koji se širi na internetu značajno povećala, Europski parlament je s 537 glasova za, 133 protiv i 24 suzdržana, podržao propis o učinkovitijoj zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i izrabljivanja kad se koriste uslugama elektroničke pošte, razgovora na internetu i slanja poruka.
Na temelju dogovora iz travnja, predviđeno je privremeno odstupanje od članka 5. (stavka 1.) i članka 6. (stavka 1.) Direktive 2002/58/EZ, kojom se štiti povjerljivost podataka u komunikaciji te podataka o prometu komunikacija. Taj će se propis primjenjivati najdulje tri godine ili manje ako se u međuvremenu postigne dogovor o novim trajnim pravilima o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu, navodi parlament.
Dobrovoljne mjere pružatelja usluga
U skladu s novim pravilima pružatelji usluga elektroničke pošte, razgovora na internetu i slanja poruka mogu nastaviti s dobrovoljnim mjerama za otkrivanje, uklanjanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, iako to nisu obvezni činiti. Oni će moći poduzimati i mjere protiv mamljenja djece na internetu te prijavljivati slučajeve zlostavljanja tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima ili organizacijama koje djeluju u javnom interesu protiv seksualnog zlostavljanja djece.
Pružatelji usluga trebali bi upotrebljavati tehnologije koje u najmanjoj mogućoj mjeri narušavaju privatnost.
Materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece
Internetski materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece otkriva se upotrebom posebnih tehnologija koje pregledavaju sadržaje kao što su fotografije i tekstovi ili podatke o prometu komunikacija. Dok se tehnologija hashiranja („hashing”) koristi za fotografije i videozapise, klasifikatori i umjetna inteligencija koriste se za analizu teksta i podataka o prometu kako bi se otkrili slučajevi mamljenja djece na internetu.
Nova pravila neće se primjenjivati na skeniranje zvučne komunikacije.
Povećana zaštita privatnosti
Zastupnici su inzistirali na uspostavi odgovarajućih postupaka i mehanizama pravne zaštite kako bi se osiguralo da pojedinci mogu podnijeti pritužbe ako smatraju da je došlo do povrede njihovih prava. Nacionalna tijela za zaštitu podataka provodit će stroži nadzor tehnologija koje upotrebljavaju pružatelji usluga putem prethodne procjene utjecaja i postupaka savjetovanja.
Izvjestiteljica Birgit Sippel (S&D, Njemačka) izjavila je nakon glasovanja: „Zlostavljanje djece grozan je zločin kršenja ljudskih prava. Moramo ga učinkovitije sprječavati, kazneno progoniti više počinitelja te pružati bolju zaštitu žrtvama. Ovaj je dogovor kompromis između otkrivanja zlostavljanja djece na internetu i zaštite privatnosti korisnika. Iako možda nije savršeno, ovo je jedno praktično privremeno rješenje koje će obuhvatiti sljedeće tri godine. Očekujemo da Komisija sad hitno predloži dugoročno rješenje koje će se temeljiti na mjerama zaštite podataka iz privremenih pravila, ali isto tako omogućiti ciljanije pregledavanje privatnih komunikacija.”
Vijeće treba službeno prihvatiti uredbu koja će se zatim objaviti u Službenom listu, a stupit će na snagu trećeg dana od dana objave.
Ova zakonodavna promjena bila je nužna kako bi se pružateljima usluga na internetu omogućilo da nastave provoditi dobrovoljne mjere za suzbijanje i sprječavanje širenja sadržaja povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece na internetu, nakon što je u prosincu 2020. započela puna primjena Europskog zakonika elektroničkih komunikacija., navodi parlament u svojoj objavi
Komisija namjerava tijekom 2021. predložiti trajnije rješenje za ovaj problem.
(Hina)
foto: unspash