Site icon NacionalniPortal.hr – najnovije vijesti iz Hrvatske

Hrvatskoj u Europskom parlamentu trebaju glasni, aktivni pregovarači, spremni lobirati i ne popuštati, oni bez gazde!

parlamnet

Zakone EU, koje izglasava Europski parlament, predlaže Komisija, ona koju bira Europski parlament. Kaže se da čak 70% njihovih odluka, odnosno Zakona, ima primjenu na sve hrvatske i druge europske prilike. Dakle, ondje se kroji naša budućnost. A u njemu sjedi 751 zastupnik, hrvatskih trenutno 11. Što je 1,46%. Kako se probiti u takvoj situaciji, kako s manje od 2% biti konstruktivan za svoju zemlju, a ne pokupiti 8.611,31 eura brutto plaće, dnevnice, naknade, troškove ne daj Bože liječenja, putne troškove, ‘padobran’ na kraju mandata, pa i ‘penziju’ od 3,5% za svaku godinu provedenu u klupama Strasbourga i Bruxellesa?

Političari, odnosno zastupnici, ondje su svrstani prema političkim opredjeljenjima, ne po nacionalnosti. Dakle, treba pronaći one istih interesa, one iz svoje sestrinske stranke, one koji isto misle … Treba se i mora biti glasan!

Europski parlament zakonodavno je tijelo EU-a. Izravno ga biraju glasači u državama članicama EU-a svakih pet godina. Posljednji su izbori održani u svibnju 2014. a sljedeći europski izbori održat će se od 23. do 26. svibnja 2019.

Broj zastupnika u Europskom parlamentu iz svake države članice EU-a približno je razmjeran njezinu broju stanovnika, pri čemu slijedi načelo opadajuće proporcionalnosti – ni jedna država članica ne može imati manje od šest ni više od 96 zastupnika u Europskom parlamentu, a njihov ukupan broj ne može biti veći od 751 (750 i predsjednik). Zastupnici u Parlamentu svrstani su prema političkom opredjeljenju, a ne nacionalnosti. Predsjednik zastupa Parlament u odnosima s drugim institucijama EU-a i svijetom te daje konačno odobrenje za proračun EU-a.

Koga ćemo poslati onamo?

Za sada imamo Biljanu Borzan, onu koja se izborila za namaz za palačinke, Ivana Jakovčića i Tonina Piculu što se jave u dnevnik nacionalnih televizija da nam smireno ili uznemireno prenesu stanje. Imamo i glasnu Dubravku Šuicu, i još nekih 7. Ružu Tomašić, kanadsku policajku …, a koja je čak i utjecajnija od Borzanice, skupa s Piculom.

VoteWatch Europe ističe da se njihova analiza ne bavi time tko je “najbolji i najlošiji”, nego utjecaj definiraju kao “nivo moći koji eurozastupnik posjeduje da ostvari svoje ciljeve u ovoj točki vremena”. Upozorava se i da se neki eurozastupnici u medijima mogu predstaviti kao veliki borci za interese pojedinih društvenih skupina, ali da to ne znači kako imaju političke moći da u Europskom parlamentu postignu išta konkretno s temama o kojima su glasni.
Po kriterijima i bodovanju VoteWatch Europe najutjecajniji je, očekivano, zastupnik Antonio Tajani iz Europske pučke stranke (EPP) … Prema analizi VoteWatch Europe, kada se zbroje svi bodovi hrvatskih eurozastupnika, Hrvatska je kao članica EU-a po utjecaju u skupini najmanje utjecajnih država, sa Slovenijom, Irskom, baltičkim republikama, Grčkom, Danskom i Slovačkom. Još gori je rezultat kada se pogleda prosjek bodova koje su dobili hrvatski eurozastupnici; po tom kriteriju Hrvatska i Grčka su na začelju po utjecaju u Europskom parlamentu – piše Index.hr.

Hrvatska onamo treba poslati glasne i aktivne zastupnike, ali prije svega one koji će imati utjecaja! Trenutne ankete sugeriraju mogućnost da će Hrvatska onamo poslati 6 HDZ-ovaca, 3 SDP-ovca, 2-oje iz Živog Zida i 1 zastupnika iz Mosta. ‘Živozidaši’, primjerice, mogli bi biti poput Pernara glasni, ali je utjecaj takvih političar minimalan, ravan nuli. HDZ-ovci i SDP-ovci su svoj učinak pokazali. Pa ipak, pošaljemo li nove!? E, to bi već mogao biti bingo! Trebaju nam ‘lukavci’ sa svojim inicijativama, idejama ili prijedlozima, koji će si pronaći saveznike s kojima imaju isti interes – i zajedno raditi na svojoj agendi. Trebamo one koji će biti glasni, aktivni, pregovarati, lobirati i ne popuštati. Bez obzira što im neka stranka rekla. Trebaju nam oni bez gazde!

U Parlamentu djeluje 20 odbora i dva pododbora, a svaki se od njih bavi određenim područjem politike. Odbori razmatraju zakonodavne prijedloge, a zastupnici u Europskom parlamentu i klubovi zastupnika mogu predložiti izmjene ili odbacivanje prijedloga zakona. O tim se pitanjima raspravlja i unutar klubova zastupnika. Na plenarnim sjednicama svi se zastupnici u Europskom parlamentu okupljaju radi konačnog glasovanja o zakonodavnom prijedlogu i predloženim izmjenama – piše europa.eu.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu

Prošle su godine zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici glasali za smanjenje broja zastupnika nakon Brexita sa 751 na 705 te preraspodjelu zastupničkih mjesta po kojoj Hrvatska dobija još jednog zastupnika. Kako je izglasano, Hrvatska će umjesto 11 imati 12 zastupnika, kao i 2013. kada se pridružila Uniji – piše Hina.

Naši  ”borci za budućnost naše zemlje” već su započeli borbu za mjesto u EU Parlamentu. No,  kako se čini iz medija, glavna rasprava se vodi oko toga koja je stranka bolja, a koja gora. Među ‘morem’ nevažnih i ponekad smiješnih rasprava, postavlja se pitanje znaju li oni što je uopće EU Parlament? Pomisao na dosta visoku plaću im ”ubija” svaki euroskepticizam.

Treba biti jasno da se regulative izravno primjenjuju u svim članicama EU, a od trenutka kada stupe na snagu, nadređene su postojećim nacionalnim zakonima. Budući da se u Europskom Parlamentu donosi  70 posto svi propisa i regulativa, a ne u Saboru, jako je važno koje ljude će građani izabrati na ta mjesta.  Dakle, što EU parlament odluči – naš Sabor izglasa.

 

Exit mobile version