Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Kolumne

PARABOLA O KUHANOJ ŽABI – ILI KAKO JE HRVATSKA OSVOJENA I POROBLJENA

Kada se žabu stavi u mlaku vodu i tu vodu lagano zagrijava (čitaj: neprimjetna i posredna opasnost), žaba se “brćka“

Objavljeno 07.06.2018
dr. sc. Željko Požega

Postoji jedan obrazac ponašanja koji se temelji na eksperimentu sa žabom, a zove se parabola o kuhanoj žabi. Ukratko, parabola se temelji na dvije različite reakcije žabe. Kada se žabu stavi u vruću vodu (čitaj: iznenadnu, očitu i neporednu opasnost) žaba odmah skoči van iz vode. Međutim, kada se žabu stavi u mlaku vodu i tu vodu lagano zagrijava (čitaj: neprimjetna i posredna opasnost), žaba se “brćka“ u vodi i polako skuha te ugine. Kada je 1990. godine počela “balvan revolucija“, a nedugo zatim i rat, hrvatskom narodu je bila jasna opasnost kao i našoj žabi kada se našla u vrućoj vodi te je uslijedila žestoka reakcija, strašan nacionalni naboj i zanos te obrana zemlje od agresora. Međutim, kada je nekoliko godina kasnije započela pretvorba i privatizacija te ekonomski rat organiziran od strane velikih i moćnih europskih kompanija, a uz maksimalnu potporu domaćih političara kojima je osobni financijski interes bio višestruko važniji od nekakvog državnog interesa, u hrvatskom narodu ta opasnost, baš kao i kod naše nesretne žabe iz primjera koja se skuhala, uopće nije primijećena. Nije bilo sirena koje bi označavale opću ili zračnu opasnost, nije bilo mobilizacije niti prosvjeda, nije bilo izvanrednih vijesti niti primirja, a svo to vrijeme sustavno i pomno planirano okupirala se i zauzimala Hrvatska, dakako, ekonomski, odnosno gospodarski. Najprije banke kao krvotok sustava, potom onesposobljavanje tvornica i proizvodnje, zatim INA kao snažna naftna kompanija, nadalje mediji, poljoprivredno zemljište, sve češća koncesija plaža na Jadranu, trgovački lanci, a cijelo to vrijeme trajalo je i neograničeno davanje kredita kako bi se stvorio dug koji se neće moći vratiti, pri čemu se pazilo da krediti ne idu u proizvodnju, već isključivo u ceste, auto ceste, dvorane, trgove, sustave kanalizacije i odvodnje, mostove i slično. Ovih dana, kao završni udarac u tom ekonomskom ratu, preuzimanje Agrokora od strane dvije ruske banke, pri čemu je pod kontrolu stavljen i veliki dio ionako niske proizvodnje u našoj zemlji, posebno u poljoprivredi. I, naravno, najsnažniji nacionalni trgovački lanac Konzum putem kojeg sada mogu, zajedno sa drugim trgovačkim lancima koji također nisu u domaćem vlasništvu, diktirati uvjete i cijene te kojem će proizvođaču dati koliko prostora, odnosno metara police u trgovini. Nemojte zaboraviti, vaš omiljeni proizvod ne možete kupiti ako u trgovini uopće nije izložen ili ćete ga, marketingaši će to dobro znati, manje kupovati ako je na skroz donjoj polici ili skroz gornjoj izvan vidnog polja. Dok smo mi zasljepljeni blještavilom Zapada, ogromna ostvarena dobit odlazi izvan Hrvatske, a naša suverenost i samostalnost je ozbiljno dovedena u pitanje. Sada se samo postavlja pitanje – gdje je ta granica do koje će hrvatski čovjek trpjeti takvo stanje te hoće li i kada reagirati…ili će biti da dok ne počnu pucati i bombardirati, mi se nećemo ni braniti.

Tagovi: kolumna, Željko Požega,

Autor: dr. sc. Željko Požega

Prof. dr. sc. Željko Požega rođen je 06. svibnja 1979. godine u Našicama. Redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na grupi kolegija vezanih za upravljanje ljudima. Vanjski je suradnik i predavač na još nekoliko fakulteta i ustanova. Što u suautorstvu, što samostalno, objavio je 90 znanstvenih radova te je sudjelovao na 57 znanstvenih skupova sa izlaganim radom. Predavač je na više od stotinu tečajeva, seminara ili radionica iz područja menadžmenta ljudskih resursa i upravljanja znanjem održanim u raznim gradovima i općinama te različitim institucijama, poduzećima ili udrugama. Voditelj je ili suradnik na nekoliko znanstveno – istraživačkih projekata. Također, kao član tima sudjelovao je u izradi više od deset strategija razvoja. Nadalje, za više desetaka poduzeća obavlja poslove savjetnika iz pojedinih područja upravljanja ljudima, odnosno zaposlenicima. Za više desetaka tvrtki izrađuje Pravilnik o radu, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova te Pravilnik o motiviranju i nagrađivanju zaposlenika, zatim obavlja poslove organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta, oblikovanja hijerarhijske organizacijske strukture i analize poslova te provodi programe i sustave motiviranja, nagrađivanja i obrazovanja zaposlenika. Također, u velikom broju institucija, poduzeća i udruga organizator je i voditelj cjelokupnog selekcijskog postupka kandidata vezano za prijem kandidata za rad na (ne)određeno vrijeme ili za izbor dobitnika stipendija učenika i studenata. U više desetaka projekata stručni je suradnik za područje ljudskih resursa. Dosad je bio angažiran kao savjetnik, edukator ili analitičar tržišta rada, socio – ekonomske analize i upravljanja ljudskim resursima prilikom izrade i provedbe više desetaka projekata financiranih iz različitih fondova Europske unije. Voditelj je izrade više od deset studija iz područja ljudskih resursa, tržišta rada, strukture poduzetnika i gospodarskih subjekata itd.

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE