Epidemija koronavirusa i epidemiološke mjere ograničenja kontakata i održavanja fizičkog razmaka između ljudi uvelike su promijenile način kretanja građana. Naglo se smanjio promet automobilima, a javni je prijevoz u cijeloj državi obustavljen. Ljudi su se okrenuli biciklima, romobilima i svojim vlastitim nogama, a vozači na praznim cestama gdje odjednom imaju i previše prostora mogu lako izgubiti osjećaj za brzinu.
“Kako bi se održao preporučeni sigurnosni razmak kod kretanja, a istovremeno osigurala sigurnost u prometu, hitno je potrebna nova privremena regulacija i preraspodjela prostora na gradskim prometnicama”, ističu u Sindikatu biciklista.
Navode kako rješenja već postoje te da su, ne samo kreativna, već i vrlo jednostavno izvediva i financijski nezahtjevna. Svoje zaključke temelje na realnim primjerima Berlina i Budimpešte koji unazad nekoliko tjedana prenamjenjuju dijelove kolnika u biciklističke staze, Beča i Bruxellesa koji imaju trend posebnih dijelova grada “smirenog prometa” s ograničenjima brzine i pješačkim zonama te Milana koji je u procesu planiranja proširenja pješačkog i biciklističkog prostora za još 35 km u prometnicama u sljedećim mjesecima.
Uz veliku pojavu pješaka i biciklista treba im osigurati i potreban prostor za kretanje te dovoljno mjesta za održavanje potrebnog razmaka. Uz to, ako građani i dalje budu više birali bicikle i pješačenje bit će manje gužvi u javnom prijevozu koji se vraća u funkciju, navode iz Sindikata biciklista.
Rubne trake velikih prometnica mogu se prenamijeniti za bicikliste što bi otvorilo nogostupe pješacima, ali i lagano usporilo automobilski promet, smatraju, a pozvali su i jedinice lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj: “Odgovornost za provedbu mjera koje će dati odgovor na zahtjeve aktualne krize je na lokalnoj samoupravi od koje u ovim trenucima očekujemo najveći angažman, ali državna politika može i mora pomoći odgovarajućim smjernicama, zakonskim okvirom i financijskim doprinosom.”
Izdvajaju najvažnije privremene mjere koje bi valjalo provesti bez odgoda u gradovima i općinama:
- privremeno proširenje pločnika: ako su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama,
- uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop UpBike Lanes kakve su već uspostavljene primjerice u Budimpešti i Berlinu) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,
- premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine,
- uspostava „otvorene ceste“ za biciklistički i pješački promet ili zona smirenog prometa: pretvaranje odabranih prometnica u zone sa znatno smanjenim motoriziranim prometom (samo za stanare). Privremeno smirivanje prometa također pomaže u oslobađanju parkova od pritiska velikog broja ljudi i omogućavanju kretanja bez opasnosti od zaraze.
- reprogramiranje tipkala na semaforima na način da pješaci i biciklisti ne moraju tražiti zeleno svjetlo uz produljenje zelenih faza za nemotorizirani promet kako bi se izbjeglo dodirivanje tipkala i formiranje grupe ljudi koja čeka zeleno svjetlo
- privremeno smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i 50 km/h u ostatku grada.
- proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala