Novčanice se krivotvore pomoću tintnog i laserskog pisača. Dodirom možemo utvrditi kakvoću papira i tiska. Za razliku od krivotvorine, originalne novčanice su šuškave i hrapave, piše HRT.
Najčešće se krivotvore novčanice od 200 i 500 kuna te od 50 eura. Lažni novac uglavnom se “podvaljuje” u kafićima i diskoklubovima, gdje sve teče brzo.
Neki su sigurni da bi odmah primijetili lažnu novčanicu, no kopiju, posebno kad je riječ o euru, katkad je teško prepoznati.
S obzirom na to da smo turistička zemlja, broj krivotvorenih novčanica na našem tržištu, posebno eura, raste. Najviše ih je uočeno na sjeverozapadu zemlje.
One se mogu pronaći bilo gdje, u bilo kakvoj vrsti trgovine. Naravno, onaj tko želi ‘utopiti’ novčanicu, on koristi mjesta gdje su veće gužve, gdje se brže naplaćuje, mračnija mjesta gdje je manja svjetlost, gdje je veći obrtaj samoga novca, gdje je žrtvi teže prepoznati krivotvorenu novčanicu, istaknula je Marina Mandić iz MUP-a.
Pripaziti na vodeni znak i zaštitnu nit
Originalna novčanica šuška, treba je znati opipati. Kada takvu novčanicu stavimo uz svjetlo, jasno uočavamo da se na njoj nalaze vodeni znak i zaštitna nit, koja je neprekinuta, s jasno čitljivim mini tekstom. Krivotvoreni novac je specifičan, ističu iz policije.
“Na 200 kuna uopće nije vidljiv vodeni znak koji bi trebao biti pod svijetlom vidljiv, za razliku od 500 kuna gdje se vodeni znak vidi prostim okom, a trebao bi biti vidljiv isključivo kad ga okrenemo prema izvoru svijetla”, govori Tihomir Mavriček, direktor Direkcije trezora HNB-a.
Obveza svake financijske institucije jest da pokuša zadržati osobu koja je donijela krivotvorenu novčanicu i o tome treba obavijestiti policiju. Ako osumnjičeni nema dokazano podrijetlo novčanice, snosi odgovornost zbog njezine distribucije. Također, iz policije upozoravaju građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to najsigurniji način.
Foto: YouTube (screenshot)