Prosvjed protiv predložene mirovinske reforme, kojom se predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina (plus penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu pet godina ranije, od čak 20,4 posto), najavljen je za subotu, 20. listopada.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izvijestio je u srijedu na konferenciji za novinare da su pripreme za prosvjed u tijeku i najavio da će usuglašena stajališta triju središnjica uputiti ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću.
Ovisno o njegovoj reakciji odlučit ćemo o daljnjim akcijama, rekao je Novosel i poručio kako to neće biti sindikalni prosvjed, nego poziv građanima da podignu svoj glas.
Mirovinska reforma vodi u rad do smrti
Ocijenio je kako je sadašnje stanje mirovinskog sustava rezultat promašenih politika prethodnih Vlada. Europska komisija sustavno Hrvatsku, od ulaska u Europsku uniju, gura u reformu na takav način, stvarajući osjećaj beznađa kako bi potaknula hrvatske građane na iseljavanje i dobila kvalitetnu radnu snagu za potrebe Njemačke ili Irske.
I predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić očekuje da će građani prepoznati važnost teme, između svađa o “ustašama, partizanima i Thompsonu”. Eventualni neuspjeh prosvjeda bio bi neuspjeh svih nas, ustvrdio je, jer je prijedlog mirovinske reforme “politička, socijalna i društvena perverzija koja vodi u rad do smrti”.
Vlada prihvaća zahtjeve Bruxellesa i ne suprotstavlja se ekonomskoj politici koja nas očito guši i ne omogućava nam veći gospodarski rast. Problem mirovinskog sustava generira velik broj umirovljenika koji primaju mirovine po posebnim propisima, kao i onih iz veteranske populacije, smatra Ribić.
Upitan o kompromisnom rješenju koje je ponudio Pavić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocijenio je kako se to ne može smatrati ozbiljnim prijedlogom, a što građani misle o takvoj Vladinoj politici pokazuju krajnje negativni rezultati ispitivanja javnog mnijenja.
Sever ističe kako treba uzeti u obzir da je životni vijek hrvatskih građana niži od prosjeka Europske unije, kao i po broju godina zdravog života nakon umirovljenja. Hrvatska treba Europskoj komisiji i Svjetskoj banci jasno reći da nije spremna za produljenje radnog vijeka. U protivnom najavio je građanski neposluh i raspisivanje referenduma.
Sindikati traže da se umjesto skraćivanja prijelaznih razdoblja vrati dob za starosnu mirovinu na 65 godina, jedino su pod tim uvjetom spremni razgovarati o eventualnom skraćivanju prijelaznog razdoblja. Upozoravaju kako je Hrvatska prva među tranzicijskim zemljama krenula u produljenje dobi za odlazak u starosnu mirovinu, kako bi se dodvorila Europskoj komisiji.
Zadržati postojeći model penalizacije prijevremenog umirovljenja
Što se tiče penalizacije prijevremenog umirovljenja, predlažu zadržavanje postojećeg modela jer odlazak u prijevremenu mirovinu često nije dobrovoljni izbor radnika. Također predlažu da se umjesto kažnjavanja radnika sankcioniraju poslodavci koji potiču radnike na ranije umirovljenje.
U vezi starosne mirovne za dugogodišnjeg osiguranika smatraju kako treba zadržati postojeće zakonsko rješenje jer je 41 godina staža sasvim dovoljna za ostvarivanje mirovine bez penalizacije, ako osoba više ne može raditi.
Vezano uz pravo izbora mirovine za osiguranike 2. stupa, sindikati pozdravljaju mogućnost povratka u 1. stup ako je to povoljnije za osiguranika, jer smatraju kako se tom mjerom povećavaju mirovne za velik broj građana s najmanjim primanjima.
Sindikati se protive povećanju izdvajanja za 2. stup tako da se time umanje izdvajanja za 1. stup međugeneracijske solidarnosti i traže preispitivanje postojećeg modela mirovinske štednje u 2. stupu.
Upozoravaju kako se u prijedlogu mirovinske reforme uopće ne spominje problem isplate mirovina po posebnim propisima iz radničkih doprinosa. Tvrde kako od 17 milijardi kuna manjka u stupu međugeneracijske solidarnosti, više od 5,5 milijardi otpada upravo na mirovine po posebnim propisima, a Vlada uporno ignorira preporuku EK-a da ih racionalizira.
Stoga sindikati predlažu da se mirovine po posebnim propisima izdvoje u zaseban stup unutra HZMO-a odvojen od radničkih mirovina, te da se njihove isplate (u dijelu koji nije pokriven uplatama doprinosa u HZMO) doznačuju izravno iz državnog proračuna, sukladno financijskim mogućnostima.
(Hina)