Ove godine EU slavi 30. obljetnicu svojeg jedinstvenog tržišta, jednog od najvećih postignuća europske integracije i jednog od njegovih ključnih pokretača. Europsko jedinstveno tržište, proglašeno 1. siječnja 1993., omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala širom EU-a, čime se olakšava život građanima i otvaraju nove mogućnosti za poduzeća.

Tijekom proteklih 30 godina jedinstveno tržište dovelo je do nezapamćene integracije gospodarstava država članica; ono je pokretač rasta i konkurentnosti i podupire europsku gospodarsku i političku moć na globalnoj razini, a imalo je ključnu ulogu i u ubrzavanju gospodarskog razvoja novih država članica koje su pristupile EU-u, uklanjanju prepreka ulasku na tržište i poticanju rasta.

U novije je vrijeme jedinstveno tržište pomoglo Europi u suočavanju s pandemijom bolesti COVID-19 i energetskom krizom koja je posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Očuvanje i jačanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta i dalje će biti ključno kako bi se Europi omogućilo da koordinirano odgovori na nove izazove i nastavi podupirati konkurentnost europskih gospodarstava.

Kako bi se osiguralo da jedinstveno tržište ostane opće dobro od kojeg imaju koristi svi građani EU-u, Europska komisija stalno radi na njegovu razvoju u novim područjima i osigurava da pravila koja su već na snazi funkcioniraju u praksi. U tu svrhu Komisija blisko surađuje s javnim tijelima država članica koja dijele odgovornost za stvarnu provedbu pravila jedinstvenog tržišta.

U prosincu 2022. u okviru obilježavanja 30. obljetnice jedinstvenog tržišta Komisija je predstavila analitički dokument o stanju jedinstvenog tržišta 30 godina nakon njegove uspostave i njegovoj ulozi pokretača otpornosti EU-a. Tijekom 2023. održat će se brojne rasprave, izložbe i kampanje u suorganizaciji s dionicima diljem EU-a, s ciljem informiranja o jedinstvenom tržištu i uključivanja građana u raspravu o njegovoj budućnosti. U tom kontekstu Komisija će objaviti komunikaciju u kojoj će predstaviti znatna postignuća i koristi od jedinstvenog tržišta te istodobno ukazati na nedostatke u provedbi i utvrditi buduće prioritete jedinstvenog tržišta kako bi ono i dalje omogućavalo napredak. 

Kontekst

Jedinstveno tržište proglašeno je 1. siječnja 1993.; omogućeno je potpisivanjem Ugovora iz Maastrichta 7. veljače 1992. U početku je jedinstveno tržište činilo 12 država članica EU-a: Belgija, Danska, Njemačka, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Ujedinjena Kraljevina. Jedinstveno tržište danas obuhvaća 27 država članica EU-a te Island, Lihtenštajn i Norvešku, a Švicarska ima djelomičan pristup. 

Više informacija 

Trideset godina jedinstvenog tržišta

Informativni članak

Videomaterijali na temu zajedničkog tržišta

Europski zeleni plan: Komisija objavila analizu utjecaja na sigurnost opskrbe hranom u EU-u i u svijetu

Europska komisija objavila je danas analizu glavnih faktora koji utječu na sigurnost opskrbe hranom. U analizi je ispitano kako na sigurnost hrane utječu klimatske promjene, degradacija okoliša, ekonomske posljedice pandemije COVID-a te ruska invazija na Ukrajinu.

Temeljem najnovijih znanstvenih podataka utvrđene su sljedeće kategorije relevantnih čimbenika: biofizički i okolišni; istraživanje, inovacije i tehnologija; gospodarstvo i tržište; kvaliteta lanca opskrbe hranom; politički i institucionalni čimbenici; te sociokulturološki i demografski čimbenici. U analizi su ispitani i kratkoročni i dugoročni utjecaji, kao i međusobna isprepletenost svihčimbenika. Prikupljena su i u analizu uključena mišljenja brojnih dionika diljem EU-a.

U Europi dostupnost hrane trenutno nije upitna, ali raste bojazan za siromašna kućanstva kojima bi hrana mogla postati preskupa pa se zdravo za gotovo nikako ne smiju uzimati dostupnost, cijena hrane, iskoristivost ni stabilnost opskrbe. Na ove je faktore osobito važno obratiti pažnju jer neki od njih mogu otkriti gdje su slabosti u prehrambenom sustavu, ali i ugroziti sigurnost opskrbe. Europska unija potaknula je brojne inicijative kojima je cilj u realnom roku i uz upotrebu nužnih instrumenata potpore osigurati održiv, inkluzivan i otporan prehrambeni sustav.

Tagovi: Europsko tržište, opskrba hranom, pandemija, ukrajina,