SDP-ov prijedlog za povećanjem plaća u Hrvatskoj nije u utorak u Hrvatskom saboru dobio podršku vladajućih jer, kako su objasnili, time ne bi bili obuhvaćeni građani s najmanjim prihodima, a jedinice lokalne samouprave istodobno bi ostale bez 2,4 milijarde kuna.

Kroz izmjene Zakona o porezu na dohodak SDP je predložio povećanje osobnog odbitka s 3800 na 5000 kuna čime bi, kako je rekao Davor Bernardić (SDP), plaće u Hrvatskoj trenutno narasle između 330 i 500 kuna mjesečno, bez dodatnog troška za poslodavce, što bi obuhvatilo oko 700 tisuća radnika.

Ciljana skupina, dodao je, zaposleni su s plaćom većom od 4000 kuna, oni koji nisu zahvaćeni zadnjom poreznom reformom: vježbenici, pripravnici, učitelji, profesori, medicinske sestre, liječnici, inženjeri i drugi.

“Pola od 1,6 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj ima neto plaću manju od 5400 kuna, što je gotovo 1000 kuna manje od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, veliki broj zaposlenih radi i ne prima plaću, a 200 tisuća zaposlenih ima primanja manja od 3000 kuna “, naveo je Bernardić naglasivši da je jedino Bugarska od svih europskih zemalja po standardu lošija od Hrvatske.

“U Hrvatskoj imamo gotovo europske cijene, a značajno zaostajemo i po BDP-u i po plaćama, dok svakodnevno troškovi života rastu, ponajprije režije”, istaknuo je Bernardić pozvavši vladajuće da podrže prijedlog za povećanje plaća za koji tvrdi da je realan i ostvariv.

HDZ: Najprije treba stvoriti preduvjete

Branko Bačić (HDZ) je rekao da prijedlogom SDP-a ne bi bili obuhvaćeni građani s najmanjim prihodima koji ionako nisu u škarama poreza na dohodak, a lokalna samouprava ostala bi bez 2,4 milijarde kuna.

“Došlo bi do povećanja plaća onima na koje SDP računa”, ustvrdio je.

Za povećanje osobnog odbitka trebaju biti stvoreni preduvjeti, da svaki poslodavac može svome zaposleniku isplatiti adekvatnu plaću, drži Grozdana Perić (HDZ).

“Kolege koje nisu napravile obračun plaće ne znaju što to znači”, dodala je. Upozorila je i da sto kuna povećanja poreznog odbitka znači 200 milijuna kuna manje poreznih prihoda, te istaknula da opterećenje od poreza na dohodak iznosi šest posto, kao i da više od 73 posto građana uopće ne plaća porez na dohodak.

Svako porezno rasterećenje pozdravlja Stjepan Čuraj (HNS), ali ističe da ono mora biti pametno.”Trećina zaposlenih ovo neće gotovo ništa osjetiti, oni koji imaju plaću 4000 kuna neto dobit će 75 kuna, oni s 4500 kuna 260 kuna, a oni s koji imaju olakšicu na dijete i 5500 kuna ništa neće osjetiti. A što bi mogli osjetiti ako uzmemo od lokalnih jedinica 2,4 milijarde kuna, skuplje cijene vrtića, javnog prijevoza, manje novca za infrastrukturu, sport, subvencije, kulturu?”, upitao  je.

Kritika SDP-ovom prijedlogu došla je i od nezavisnog zastupnika Zdravka Ronka, bivšeg SDP-ovca, koji je Bernardićevo zalaganje za plaće i mirovine nazvao “degutantnim i perverznim” jer dolazi od osobe koja ima 39 godina, a ni dana radnog staža i koja je sa 37 godina ostvarila pravo na mirovinu od preko 7 500 kuna.

SDP: Novca za povećanje plaća ima, pitanje je što je prioritet Vlade

Mostov Tomislav Panenić (Most) smatra da bi veći iskorak trebalo napraviti za ljude s najnižim plaćama koje uopće nisu u poreznim škarama, a njegov stranački kolega Nikola Grmoja da svo porezno rasterećenje neće biti dovoljno bez smanjenja ogromnog državnog aparata.

Branimir Bunjac kazao je da Živi zid podržava svaki napor u povećanju plaća i mirovina pa i čak kada dolazi iz redova SDP-a. “Plaće i mirovine su najveći problem u Hrvatskoj, posebice one najniže i ispodprosječne kojih je prema nekim statistikama oko 75 posto”, rekao je.

SDP-ovi zastupnici Saša Đujić i Branko Grčić uvjereni su da novca za povećanje plaća ima te da je samo pitanje koji je prioritet Vlade.

(Hina)

foto: HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Tagovi: plaće, spd, vlada,