Mjere za prevenciju širenja korona virusa značajno su utjecale na poboljšanje kvalitete zraka i pomogle u borbi protiv onečišćenja zraka.

Satelitski snimci koje su objavile NASA i Europska svemirska agencija pokazuju drastično smanjenje emisije dušikovih oksida (NO₂) u razdoblju veljače i ožujka ove godine u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavno na navedeno Europska agencija za okoliš je objavila preglednik koji prati i uspoređuje tjedne prosječne koncentracije dušikovih dioksida (NO₂) i lebdećih čestica (PM₁₀ i PM2_.5). U pregledniku se prikazuju podaci izmjerenih satnih koncentracija onečišćujućih tvari sa oko 3000 postaja za praćenje kvalitete zraka koje se nalaze u zemljama EU. Preglednik je dostupan na poveznici.

Iz preglednika se može iščitati kako se koncentracije dušikovih dioksida (NO₂) koji nastaje procesom izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima i nepokretnim izvorima (npr. promet, kućna ložišta, industrijska postrojenja, itd.) značajno smanjio u brojnim europskim gradovima u kojima su provedene mjere za prevenciju širenja korona virusa.

Također razvidno je i smanjenje emisije ugljikovog monoksida (CO) koji nastaje nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva u energetskim sektorima. Pad bilježe i emisije ugljikovog dioksida (CO₂), koji doprinosi klimatskim promjenama i zagrijavanju planeta.

Iako se može očekivati i pad koncentracija lebdećih čestica (PM_2.5) iz istih razloga, takvo smanjenje još uvijek nije moguće primijetiti jer su glavni izvori lebdećih čestica (PM_2.5) različiti što uključuju i izgaranje goriva za grijanje stambenih i poslovnih zgrada, industrijske aktivnosti i cestovni promet. Znatan udio lebdećih čestica također se stvara u atmosferi reakcijama drugih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući amonijak – onečišćujuću tvar koja se obično emitira iz primjene poljoprivrednih gnojiva u ovo doba godine.

Ostali čimbenici, poput vremenskih uvjeta, također mogu značajno pridonijeti tjednim smanjenjima koja su zabilježena u koncentracijama onečišćujućih tvari.

Podaci o kvaliteti zraka na teritoriju Republike Hrvatske dostupni su na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj poveznice.

Podatke za 2019. i 2020.  treba promatrati kao informativne, jer su podaci izvorni – nevalidirani, stoga se pojavljuju i nelogične vrijednosti (ekstremno visoke vrijednosti ili čak i negativne). Konačna ocjena kvalitete zraka utvrđuje se na temelju validiranih podataka za svaku onečišćujuću tvar posebno jedanput godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Naime, sukladno Zakonu o zaštiti zraka,  rok za dostavu validiranih podataka o kvaliteti zraka u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 30.4. tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Pri analizi koncentracija lebdećih čestica (PM₁₀ i PM_2.5) treba uzeti u obzir i to da je tijekom vikenda od 27. do 31. ožujka, došlo do pojave prekograničnog prijenosa pijeska iz pustinje, koja je uzrokovala povećane koncentracije lebdećih čestica (PM), čak i u primorju, gdje problem onečišćenja lebdećim česticama inače nije izražen.

Zbog svega navedenog, a i s obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj intenzivno provode mjere prevencije širenja korona virusa, a prema trenutnim podacima, razvidan je pad u koncentracijama  CO, H₂S, NO₂.

foto: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Tagovi: čisti zrak, kvaliteta zraka, onečišćenje, zagađenje, zrak,