Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Viralno

Svjetski dan stanovništva

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja, a proglasio ga je UN 1987. godine povodom rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje

Objavljeno 11.07.2024
Dorotea Hajduković

Svjetski savez mladih Hrvatska, kao udruga koja se već dugi niz godina bavi temama demografije, iseljavanja mladih i položajem obitelji, ističe kako je potrebno na Svjetski dan stanovništva usmjeriti pozornost na lošu demografsku situaciju u Hrvatskoj te na probleme s kojima se mlade obitelji suočavaju.

Svjetski dan stanovništva obilježava se svake godine 11. srpnja, a proglasio ga je UN 1987. godine povodom rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje.

Prema popisu stanovništva 2021. godine, u Hrvatskoj živi 3 871 833 stanovnika što je gotovo 10% manje nego što je bilo prilikom popisa stanovništva 2011. kada je živjelo 4 284 889 stanovnika. Ukoliko bi se ovaj podatak usporedio sa dugoročnim trendovima te relevantnim projekcijama kretanja stanovništva u budućnosti, pad je još veći, a problem ozbiljniji.

Također, podaci ukazuju na alarmantni trend kontinuiranog starenja stanovništva. Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj starija je od 60 godina, a prema Eurostatu medijalna starost je oko 45 godina što ukazuje da je Hrvatska, uz Italiju, Grčku, Portugal i Španjolsku, jedna od najstarijih zemalja Europske Unije.

Ovakva pojava rezultat je iseljavanja mladih te manjeg broja novorođene djece. Prema istraživanjima koje je Svjetski savez mladih proveo u zadnjih nekoliko godina, razlozi iseljavanja i sve manjeg broja djece dijelom su ekonomske naravi. Primjerice, zadovoljstvo poslom i rad u javnom sektoru povezani su sa nižom sklonosti za iseljavanjem te su stambeno pitanje i stabilnost posla bitni prilikom zasnivanja obitelji.

Međutim, problem nije isključivo ekonomske prirode. Rezultati navedenih istraživanja su također pokazali kako mladi koji su aktivni u civilnom društvu i vjerskoj zajednici u prosjeku manje žele iseliti, žele više djece i to u ranijoj dobi. Također, oni koji redovito glasuju na izborima u prosjeku imaju manju želju za iseljavanjem. Prema tome, može se zaključiti da su vrijednosti, kao i težnja ka aktivnosti u zajednici, povezani i sa iseljavanjem i sa zasnivanjem obitelji. Navedeno ukazuje i na to da je rješavanje problema apatije mladih i uključivanje mladih u donošenje odluka iznimno bitno, a na što Svjetski savez mladih Hrvatska ukazuje u kontinuitetu od 2017. godine.

U svrhu rješavanja ovog problema, iznimno je bitna uloga državne i lokalne vlasti koja mora ovom pitanju pristupiti sveobuhvatno, profesionalno te na način koji će dovesti do željenih rezultata. Nažalost, već godinama je vidljiv nedostatak političke volje za rješavanjem ovog problema, a na što ukazuju i gotovo svi relevantni stručnjaci u području demografije. Potrebne su ozbiljne promjene u pristupu ovom problemu, postavljanje demografije kao prioriteta vlasti kako bi se ovom pitanju pristupilo strateški i s dugoročnim učnikom. Strategija demografske revitalizacije donesena je početkom ove godine, što je značajno kasnije nego što je bila najavljena. Dio strateških ciljeva u Strategiji ispravno su definirani, međutim rezultata ne će biti bez definiranja konkretnih koraka ka postizanju navedenih ciljeva, većeg uključivanja struke u donošenje potrebnih mjera te kontinuiranog praćenja i evaluacije svega što će biti učinjeno. Bitno je da navedeno ne ostane samo deklarativni cilj Vlade već da zaista poluči konkretne mjere i rezultate u smislu rješavanja problema iseljavanja i niske stopa fertiliteta.

Također, nužan je doprinos i svih drugih relevantnih aktera u javnom prostoru, uključujući obrazovni sustav, civilni sektor, poslodavce i medije u izgradnji poticajnog okruženja za mlade obitelji te društva temeljenog na prepoznavanje važnosti obitelji i roditeljstva.

Pitanje demografije ključno je strateško pitanje Republike Hrvatske te bi nastavak postojećih trendova doveo do velikog broja izuzetno negativnih ishoda za gospodarstvo, mirovinski sustav i društvo u cjelini. Iako su slični trendovi vidljivi i u drugim zapadnim društvima, to ne umanjuje probleme koje negativni demografski trendovi donose, kao niti potrebu za pronalaskom adekvatnih rješenja. Unatoč činjenici da se o ovom problemu često govori u javnom prostoru, primjetan je nedostatak konkretnih i sveobuhvatnih odgovora na taj problem i potrebnih promjena u društvu i politici koji bi doveli do demografske revitalizacije.

Svjetski savez mladih Hrvatska je podružnica međunarodne organizacije World Youth Alliance te je realizirao velik broj projekata u sklopu kojih je ukazivao na važnost demografske problematike. Tijekom 2017. proveo je projekt “Suprotiva – Suradnjom protiv apatije” te je kroz organizaciju konferencija, provođenja istraživanja i druge aktivnosti istaknuo važnost ostanka u Hrvatskoj. Zatim, tijekom 2019. proveo projekt “Kompas – usmjeri budućnost u svojoj zajednici” u sklopu kojeg je nastojao približiti mladima prilike za zapošljavanje i samozapošljavanje. Kao nastavak navedenih projekata, od 2020. do 2023. proveden je projekt “Mreža 2050 – demografija, od izazova do odgovora” u sklopu kojega su organizirana brojna istraživanja, okrugli stolovi i konferencije diljem Hrvatske, a s ciljem ukazivanja na aktualne demografske probleme i kreiranja smjernica za mjere demografske revitalizacije.

Tagovi: Svjetski dan stanovništva,

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?

Vezane vijesti

Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE