Most je na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru upozorio kako smjenom ministra zdravstva Milana Kujundžića nisu nestali problemi u hrvatskom zdravstvu, već je sada trenutak da se odmah krene u rješavanje gorućih stvari. Saborski zastupnici Mosta dr. Božo Petrov i dr.sc. Ines Strenja, te dr. Ivan Bekavac, iz Savjeta za zdravstvo Mosta
„Nakon tri i pol godine nerada, nečinjenja, došlo je vrijeme da počnemo liječiti kronične bolesti hrvatskog zdravstva. Zdravstvo grca u dugovima, sustav je neracionalno organiziran, opterećen birokracijom, listama čekanja, a liječnici i ostalo medicinsko osoblje odlaze iz Hrvatske. Oni koji ostaju imaju problem s neplaćenim prekovremenim satima i nezadovoljavajućom pozicijom poput medicinskih sestara. Poručujemo Vladi da ih nećemo pustiti da nastave s neradom koji je obilježio mandat bivšeg ministra“, rekao je Petrov.
Liječnici dr. sc. Ines Strenja i dr. Ivan Bekavac pojasnili su zašto građani Hrvatske dvostruko češće umiru od izlječivih bolesti nego građani razvijene Europe.
„I dalje, među svim građanima EU upravo Hrvati zauzimaju visoka, ponegdje i najviša mjesta u statistici smrtnosti od izbježivih i izlječivih bolesti. Uzrok tome leži u nedostatku učinkovite preventivne medicine, pravodobnog dijagnosticiranja i pravodobnog početka liječenja. Opet nedovoljno razrađenih aktivnosti, mjera i odgovornosti kao i ranije, neće uroditi željenim očekivanjima, što je u konačnici i vidljivo u podacima zdravstvene statistike. Naglašavamo kako je ulog u preventivnu medicinu najbolji ulog koji se vraća četverostrukom uštedom u liječenju. U ladicama bivšeg ministra Kujunđića stoje gotovi prijedlozi Nacionalnih strategija kojima definitivno možemo spriječiti da u RH smrtnost od spriječivih bolesti ne umire 293/100 000 stanovnika u odnosu na 140/100 00 u EU te smrtnosti od liječivih u nas koje su 140/100 000 u odnosu na samo 90/100 000 u EU, pozivam novog ministra Beroša da ih isprazni i krene u borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti i stanja u RH“, istaknula je Strenja.
Dr. Bekavac ukazao je na dva ključna dokumenata koji trebaju odrediti budućnost građana, a obadva se nalaze u ue-savjetovanju još kratko vrijeme: Nacrt prijedloga za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020. – 2026. i Nacrt nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030.
„U Akcijskom planu za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020.-2026. nije dovoljno naglašena odgovornost države, odnosno Vlade RH za zdravlje populacije, jer u puno većoj mjeri mora naglasak staviti na koordiniranost svih resora RH na unaprjeđenju i očuvanju zdravlja. Nažalost, ponovno je to samo popis želja i pozdrava, a gotovo je identičan prethodnom Akcijskom planu, ponovno bez elemenata nadzora, monitoringa, evaluacije uspješnosti i istraživanja. Propust je i u Nacrtu nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030. jer su izostavljeni liječnici obiteljske medicine, oni koji najbolje poznaju građane, njihove navike i obiteljsko nasljeđe, te trebaju biti ključni dionici u pozivanju i mobiliziranju pacijenata na preventivne preglede. Istraživanja pokazuju kako je najveći odaziv na preventivne programe i pregled postignut u sredini gdje su u okviru pilot projekta liječnici obiteljske medicine pozivali svoje pacijente na preventivne preglde u okviru programa, i to šesterostruko veći odaziv nego u okvirima predviđenim ovim Nacrtom akcijskog plana protiv raka“, rekao je dr. Bekavac.