Europska Unija je pozvala države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „Jedno zdravlje”1,2; ovogodišnji Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) obilježava se pod nazivom „Na vrijeme promijenite navike. Djelujte sada!“
Pojava i širenje patogena otpornih na antibiotike i antimikrobne lijekove ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode i omogućila upravo ova vrsta lijekova Iz tog razloga, Europska komisija je prošle godine, u suradnji s državama članicama, antimikrobnu otpornost označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju1.
O ozbiljnosti rezistencije mikroba, bakterija i gljiva na antimikrobne lijekove govore i brojke. U EU je antimikrobna rezistencija (AMR) odgovorna za više od 35.000 smrtnih slučajeva godišnje3 – dnevno gotovo 100 ljudi umire od infekcija otpornih na te lijekove, posebno onih koje su otporne na posljednju liniju antimikrobnog liječenja4. Kada je u pitanju Hrvatska, prema dostupnim podacima za 2019. godinu, zabilježeno je 2.546 smrtnih slučajeva povezanih s antimikrobnom rezistencijom5. S druge strane, procjenjuje se da je iste godine globalno bilo 4,95 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskom antimikrobnom rezistencijom.6 Unatoč procjenama da će rezistencija na antimikrobne lijekove do 2050. uzrokovati godišnje čak 10 milijuna smrti diljem svijeta – više nego što trenutno ljudi umire od raka, neodgovorna upotreba antibiotika još je uvijek veliki problem.6,7
Zbog takvih trendova, EU je Rezolucijom o mjerama za borbu protiv antimikrobne rezistencije pozvala države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti. To je u skladu s Europskim akcijskim planom koji se temelji na pristupu „Jedno zdravlje”, ali i s ciljevima Globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije1, koja poziva na holistički pristup više usmjeren na čovjeka, kako bi se pojačala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije među stanovništvom, ali i donositeljima odluka, s ciljem rješavanja ovog javno-zdravstvenog izazova8.
Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, engl. World Health Organization) kontinuirano naglašava i važnost promicanja odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova, odnosno antimikrobnog upravljanja (AMS) koje je ključno za očuvanje učinkovitosti antimikrobnih lijekova i poboljšanje ishoda liječenja u cjelokupnom sustavu zdravstvene skrbi. Antimikrobno upravljanje podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji promiče odgovornu upotrebu antiinfektivnih sredstava – i naše je oružje protiv AMR-a9. Ono se može nadopuniti intervencijama koje sprječavaju infekcije, kao što je imunizacija10, čime bi se, prema procjenama, moglo spriječiti više od pola milijuna smrti povezanih s AMR-om11.
„Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za trendovima koji ukazuju na rastuću potrošnju antibiotika i antimikrobnih lijekova. I to je zabrinjavajuće. Čini se da javnost još nije dovoljno svjesna posljedica koje za sobom donosi antimikrobna rezistencija, za koju se ne kaže uzalud kako je pošast 21. stoljeća. Mnogi građani i dalje inzistiraju na uzimanju antibiotika bez preporuke liječnika, prekidaju terapije i koriste ostatke lijekova kad se pojave neki drugi simptomi, prakticiraju samoliječenje. To svakako treba prekinuti jer su posljedice ozbiljne, moramo kontinuirano o tome informirati i građane i struku kako bismo zajednički djelovali u prevenciji antimikrobne rezistencije, što nije nemoguće. Uza sve, trebamo i akcijski plan koji uključuje, prevenciju, lijekove i imunizaciju protiv infektivnih bolesti i protokole koji se oslanjaju na realnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji“, naglasila je izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” na konferenciji za medije „Na vrijeme promijenite navike. Djelujte sada!“ povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW), koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenoga.12
Uz Svena Pala, dr. med., nacionalnog koordinatora WAAW-a (World Antimicrobial Awareness Week), ispred ISKRA-e (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike) za Hrvatsku, na konferenciji je sudjelovao i prof. dr. sc. Radovan Vrhovac, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije u KBC-u Zagreb koji je objasnio na koji način se antimikrobna rezistencija odražava na liječenje hematoloških te imunokompromitiranih pacijenata u našim bolnicama.
„Antimikrobna rezistencija nije problem samo u liječenju bakterijskih infekcija, već je prisutna i kod gljivičnih mikroorganizama i kod virusa. Kad govorimo o invazivnim hematološkim postupcima, pacijenti su izravno izloženi rizicima infekcija uslijed liječenja. Antimikrobna rezistencija može uvelike ugroziti uspješnost liječenja tih izuzetno imunokompromitiranih pacijenata, ako mikrobi ne daju odgovor na antimikrobne lijekove“, izjavio je prof. dr. sc. Vrhovac, upozoravajući da je očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike važnosti za liječenje ozbiljnih infekcija kojima su izloženi imunokompromitirani bolesnici. Bez učinkovitosti ove vrste lijekova, ne samo da bi ozbiljne infekcije mogle postati nemoguće liječiti, već bi čak i manje infekcije mogle postati ozbiljne po život.
Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprječavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.8 To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.13
U sklopu kampanje „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“ maskota u obliku gljive Aspergillus fumigatus građanima će u Zagrebu dijeliti edukativnu, ilustriranu bojanku za djecu s opisima mikroba, bakterija, virusa i gljiva, s naglaskom na važnosti higijene u prevenciji infektivnih bolesti. Uz to, u Osnovnoj školi „Miroslava Krleže“ u Zagrebu održat će se edukacija za učenike nižih razreda u sklopu koje će se prikazati i edukativni animirani film o mikrobima, bakterijama i gljivama te na koji način spriječiti infekcije.