Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj, pa tako nije jasno kako će i hoće li uopće biti moguće formirati novu vlast, barem onu na razini Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačka entiteta, u kojoj živi najveći dio bosanskohercegovačkih Hrvata.

U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima biraju tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.

Na državnoj se razini izravno biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Delegiranje odnosno neizravni izbori najviše su vezani za Federaciju BiH, dok drugi entitet, Republika Srpska, ima jednostavniji odnosno centralizirani ustroj bez mehanizama “kočnica i provjera” kakvi postoje u Federaciji BiH, a naslijeđeni su još od Washingtonskog sporazuma 1994. kojim je uspostavljena Federacija BiH i okončan hrvatsko-bošnjački sukob.

U RS-u birači izravno odlučuju tko će biti zastupnik u jednodomnom entitetskom parlamentu i tko će biti predsjednik odnosno dopredsjednici entiteta.

U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija.

Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.

U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre.

U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.

Način formiranja Doma naroda Federacije BiH ostao sporan

Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.

Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.

To je rezultat činjenice da je Ustavni sud BiH još 2016. ukinuo odredbe izbornog zakona koje su regulirale način izbora zastupnika-delegata u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.

Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.

U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.

Tome su se pak otvoreno usprotivile stranake koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo. Pregovori čelnika hrvatskih i bošnjačkih odnosno stranaka ljevice o tome kako riješiti ovaj problem trajali su dulje od godinu i pol, uz posredovanje predstavnika Europske unije i američke administracije, no strane nisu došle ni do kakvog dogovora o izmjenama izbornog zakona koji bi kao prijedlog mogao biti poslan državnom parlamentu na usvajanje.

Pet je stranaka okupljenih oko Stranke demokratske akcije (SDA) i SDP-a ranije ove godine problem pokušalo riješiti predlaganjem novog entitetskog zakona o izbornim jedinicama. Taj je zakon dobio potporu u Zastupničkom domu, no blokiran je u Domu naroda upravo glasovima zastupnika HDZ-a u hrvatskom klubu.

Hoće li nakon izbora biti moguće formirati vlast?

Na pitanje što dalje i posebice što nakon 7. listopada nitko u BiH nema odgovor, iako je lider HDZ BiH Dragan Čović i nakon propasti pregovora tvrdio kako nema razloga za zabrinutost.

“Uvjeren sam da se nakon izbora rezultati mogu ubrzano provesti, neće biti kriza ni podjela”, izjavio je Čović u kolovozu, ne nudeći nikakvo objašnjenje za taj optimizam.

Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je pak upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.

U SIP-u su procijenili kako ipak postoji prostor za tehnički dogovor o načinu biranja zastupnika-delegata, no to opet ovisi o spremnosti političkih aktera na kompromis.

Na temelju takvog dogovora SIP bi donio neku vrstu podzakonskog akta čime bi se, barem privremeno, raspetljao ovaj čvor.

“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.

piše: Ranko Mavrak

(Hina)

FOTO: HINA/ FENA/ Ivan ROZIĆ/ ml

Tagovi: bih, Dragan Čović, izbori,