Minijaturna maketa rimske Bazilike svetog Petra, koju u Pučišćima više od pet godina, prema originalnom nacrtu, gradi od bračkog kamena Joško Radić, trebala bi biti dovršena u travnju, kad će na njezinu središnju i dvije manje kupole biti postavljeni zlatni križevi – piše Nacionalniportal.hr, prenoseći Hina-u.

“Od samog početka bilo je puno neprospavanih noći, godina dana bila je potrebna samo za proučavanje nacrta”, rekao je u razgovoru za Hinu Joško Radić, koji je od veljače 2014., kad se upustio u taj zahtjevni poduhvat, utrošio više od 8400 sati rada.

Radić se kamenim minijaturama počeo baviti 1997. nakon što je zbog Crohnove bolesti prekinuo časničku karijeru u HV-u. „Imao sam puno slobodnog vremena, posudio sam alat od susjeda i počeo sam raditi malene kamene kućice, a zatim su me počele zanimati crkvice”.

Tako je to krenulo, kaže Radić, napominjući da je do danas sagradio 53 sakralna objekta, uključujući katedralu sv. Duje u Splitu i baziliku sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu.

Nisu vjerovali da se to može napraviti 

Za Baziliku sv. Petra počeo se zanimati prije 10-ak godina kad je dobio fotografije njezine jedine gipsane makete, napravljene 1920., koja je zbog propadanja izuzeta od javnosti u Michelangelovu ateljeu.

„Kad sam vidio tu sliku odmah me zaintrigiralo, pomislio sam: Ovo se može napraviti od kamena”, kaže Radić, koji je 2012. zahvaljujući tadašnjem glavnom tajniku biskupske sinode mons. Nikoli Eteroviću dogovorio sastanak s ljudima iz vatikanskih arhiva i laboratorija od kojih je dobio kopije originalnih nacrta u mjerilu 1:200.

“Kad smo se sastali, oni nisu vjerovali da se to može napraviti, samo što nisu rekli: Ovo je lud čovjek, da je to moguće već bi to netko bio napravio”, kaže Radić, kojeg je lani kompanija Bosh proglasila za prvog “makera” (stvaratelja) u 11 država jugoistočne Europe.

Postolje Bazilike dobio je od Jadrankamena i teško je 90 kilograma, dok će Bazilika u konačnici, pretpostavlja, težiti između 200 i 220 kilograma.

Od kamena je napravljeno 99,9 posto objekta, zvona su napravljena od mesinga, dio krovišta od stakla, a križevi će biti zlatni, i njihovu izradu već je platila mjesna župa sv. Jeronima.

Minijaturna verzija, sa svojim brojnim detaljima vjerno prati original pa bi mogla poslužiti za snimanje filmova, dok u unutrašnjosti skriva potporne stupove kako bi sačuvala statičku stabilnost.

Jedan centimetar minijature predstavlja dva metra rimske bazilike u stvarnoj veličini u koju, po njezinoj visini, može stati, primjerice, Zagrebačka katedrala.

Sastavljena od čak četiri do pet tisuća sićušnih komada kamena

Minijaturna maketa, dimenzija 90x66x66 centimetara sastoji se od između četiri i pet tisuća sićušnih komada kamena, među kojima dominiraju brojni stupovi, kapiteli, rozete, reljefi i kipovi.

Gotov rad trebao bi biti predstavljen na Uskrsni ponedjeljak, ali su fotografije makete, postavljene na ljetnoj tradicionalnoj izložbi kamenih maketa u crkvici Blažene Djevice Marije na Botku u Pučišćima u posljednje tri godine privukle čak deset tisuća posjetitelja.

U knjigu dojmova samo tijekom dva i pol mjeseca prošlogodišnjeg ljeta upisali su se gosti iz 28 država, od Finske do Južnoafričke Republike preko Izraela do Australije. “Fantastičan rad, Josipe, vrlo smo privilegirani što smo prvi Namibijci koji smo te upoznali”, napisao je jedan posjetitelj.

Svojom monumentalnošću već je privukla pažnju i brojnih medija, a postoji i niz upita iz Hrvatske i svijeta za njezino izlaganje, primjerice iz Zagreba, ali i iz engleskog Dovera i talijanskog Vasta. Nakon tih izlaganja koja bi mogla potrajati tri godine, Radić se nada da će maketa svoje stalno mjesto naći u stalnom postavu Vatikanskog muzeja.

S gradnjom makete upoznat je i papa Franjo, kaže Radić, kojem se neće biti lako oprostiti od svog rada. “Ponekad je promatram i po sat i pol, i nije mi jasno kako sam neke stvari napravio, pogled na nju opušta i smiruje, kaže Radić. Upitan je li je prvo sagradio u glavi, odmah odgovara; “Obavezno, nisam je počeo graditi dok mi čitava nije sjela u glavu, od temelja do kupole”.

foto HINA/ Mario VRANDEČIĆ/ ik

Tagovi: bazilika, brač,