Koordinator ADMO-a Mato Brautović, profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku, uvodno je kazao kako je ADMO prvi regionalni centar koji  sustavno analizira dezinformacijske narative, gradi kapacitete za njihovo prepoznavanje i okuplja stručnjake iz znanosti, medija i civilnog društva u zajedničkom cilju jačanja otpornosti društva na manipulaciju. “Zato je ADMO mnogo više od projekta – on je temeljni korak prema sigurnijem i informiranijem javnom prostoru”, zaključio je.

Uvodno se skupu obratio i državni tajnik iz Ministarstva kulture i medija, Krešimir Partl, koji je naglasio kako je medijska pismenost jedan od najvažnijih načina za borbu protiv dezinformacija, uz novinarstvo i regulativu. Predsjednik Vijeća za elektroničke medije, Josip Popovac, istaknuo je kako je ADMO zaista važan za hrvatski medijski ekosustav, pogotovo u pogledu suradnje fakulteta, medija, institucija i civilnog društva. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medijskog tima, podsjetila je kako su prvi borci protiv dezinformacija u Hrvatskoj bili upravo predstavnici civilnog društva. Naglasila je kako nova EU regulativa, Akt o digitalnim uslugama, mijenja pravila igre jer je prva takva u svijetu koja će regulirati velike digitalne platforme, što uključuje i društvene mreže.

Ivana Grkeš iz ADMO-a nabrojala je najvažnija postignuća konzorcija u posljednje dvije i pol godine: “Objavljeno je 13 analiza, 600 fact-checkova na tri jezika, implementirano je šest višednevnih treninga za preko 130 studenata, provedene su radionice medijske pismenosti za građane na kojima je sudjelovalo gotovo 100 građana. Kroz poseban TV format N1 (Dis)info istražili smo i diskutirali globalne i lokalne teme vezane za problem dezinformacija. Sve naučeno u posljednje dvije godine nosimo i u nastavak projekta – ADMO 2.0. koji smo dodatno osnažili novim medijskim i akademskim partnerima”.

Od podataka do djelovanja: Kako istraživanje može pomoći u suzbijanju dezinformacijskih narativa

“Svjedočimo povećanju populizma koje je povezano s manipulacija i teorijama zavjere. To kreira dezinformacijski kaos kojem svjedočimo i to dovodi do toga da opada povjerenje u medije, pitanje je koliko je to uništilo povjerenje u  institucije i liberalnu demokraciju. Ne mislim da je borba protiv dezinfomacija sizifovska, smatram da je naš pristup sizifovski. Vjerujem u nove generacije, no postoji golemi jaz između institucija i mladih – ne pričaju isti jezik”, zaključila je profesorica Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti.

S profesoricom Grbešom složio se i profesor Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. “AI nije pomogao demokraciji. Tehnologija uvijek ima najmanje dva lica, uvijek je i blagoslov i prokletstvo. Jer tehnologija nikada nije neutralna. Međutim, od pojave Chat GTP-ija i AI generativnog sadržaja situacija je postala gora – ljudima je teško odvagnuti što je istina, a što nije”, pojasnio je Jan Šnajder, profesor s FER-a, koji je u okviru ADMO-a izradio napredni digitalni alat razvijen za potrebe borbe protiv dezinformacija.

Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti kazao je kako danas svjedočimo da centri moći u demokracijama popuštaju u ratu između demokracije i autokracije. “Različite teorije zavjere, od rata u Ukrajini do Covida, spajaju se u jednu veliku teoriju zavjere. Takvi narativi javljaju se u korak s glasanjem za manje demokracije, dostupni su i podržani u iliberalnim režimima”, pojasnio je.

Dekodiranje buke: Medijska pismenost za otpornija društva

Profesorica Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti otvorila je drugi panel: “Živimo u izazovna vremena, pogotovo za mlade. Teško je razlikovati dobro od zla, teško je prepoznati što je činjenica, a što laž. Zato je bitno graditi otpornost, a ona se gradi medijskim opismenjavanjem. Mi u Hrvatskoj se intenzivnije bavimo tom temom tek desetak godina, ali  još se učimo kako,zadnjih desetak godina se učimo, ali nedostaje nam edukacija, osvještavanje, suradnja”.

“Trebamo medijski obrazovati sve građane i građanke, bez obzira na dob i stupanj obrazovanja, a to podrazumijeva educirati ih i o političkoj i o digitalnoj i građanskoj pismenosti. Sve je to važno za razumijevanje medijskog ekosustava i prepoznavanje dezinformacija danas. Dakle, važno je da ljudi razumiju da društvene mreže nisu samo platforma za razgovaranje s obitelji i prijateljima, nego privatno vlasništvo nekolicine tech divova koji koriste naše podatke za svoje partikularne interese, kradu nam pažnju da bi profitirali, oblikuju naša ponašanja i vrijednosti”, upozorila je Milica Bogdanović iz Gonga.

Programski direktor N1 Televizije, Tihomir Ladišić, naglasio je kako su brojni pritisci u novinarstvu utječu na kvalitetu sadržaja u medijima, te da poslovni modeli medija danas nisu u skladu s principima kvalitetnog i istraživačkog novinarstva, dok je urednica portal medijskapismenost.hr, Ana Kirin rekla je kako medijska pismenost mora biti bio obaveznog kurikula u školama.

Istina na provjeri: Učinak i perspektive provjere činjenica u vremenima krize

“Platforme su biznis prodaje oglasa. Problem je što nitko više ne želi financirati novinarstvo koje radi u službi javnosti. Kada imate mainstream medije koji žive od reklama, nekako je lagano pustiti dezinformaciju bez promišljanja. Stoga je i povjerenje u novinarstvo i medije u padu. Vodi se koordinirana kampanja kojoj je cilj potkopati novinarstvo kao struku”, kazala je Ana Brakus, urednica Faktografa.

Suradnik prortala Libela.org Josip Šipić rekao je kako su dezinformacijski narativi s kojima smo okruženi, posebno oni na društvenim mrežama, fabricirani su od strane politike za njihove političke ciljeve.

Domagoj Maričić iz HAKOM-a kazao je kako je Akt o digitalnim uslugama (DSA) moćan instrument, ali ima svoja ograničenja. “Mi nećemo ulaziti u sadržaj na društvenim mrežama, možemo samo monitorirati kao glavni regulatori kako platforme rade na temelju prijava pa ih prijavljivati Europskoj komisiji”, kazao je Maričić.

Predstavnice provjeravatelja činjenica, Isabella Wirth (AFP) i Žana Erznožnik (Oštro), rekle su da su fact-checkeri novinari te da je ono što rade dio novinarstva.

Tagovi: ADMO, dezinformacije, medijska pismenost, novinarstvo,