Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju financira Europska komisija, primijetila je da je svibanj 2024. bio najtopliji svibanj zabilježen na globalnoj razini, s globalnom prosječnom površinskom temperaturom zraka 0.65°C iznad prosjeka 1991. – 2020., označavajući 12. uzastopni mjesec u kojem globalna prosječna temperatura doseže rekordnu vrijednost za odgovarajući mjesec, na temelju podataka ERA5.
Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od siječnja 1940. do svibnja 2024., iscrtane kao vremenske serije za uzastopna 12-mjesečna razdoblja koja obuhvaćaju lipanj 2023. do svibnja 2024. Posljednjih 12 mjeseci (lipanj 2023. – svibanj 2024.) prikazano je debelom crvenom linijom, dok su sve ostale godine tankim linijama osjenčanim prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglastocrvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF.
Dvanaestomjesečni niz potvrđen je u isto vrijeme kada Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva objavljuju ažurirane godišnje do dekadne klimatske prognoze, koje sintetiziraju godišnje do dekadne prognoze ovih institucija za blisku budućnost za razdoblje 2024.-2028. Ovo izvješće pokazuje, među mnogim drugim nalazima, da je vjerojatno da će barem jedna od sljedećih pet godina biti najtoplija ikada zabilježena, nadmašivši 2023.
Carlo Buontempo, direktor C3S-a, komentira: “Šokantno je, ali ne iznenađujuće da smo dosegli ovaj niz od 12 mjeseci. Iako će ovaj slijed rekordnih mjeseci na kraju biti prekinut, sveukupni potpis klimatskih promjena ostaje i nema naznaka promjene u takvom trendu.” Također dodaje: “Živimo u vremenima bez presedana, ali također imamo neviđenu vještinu u praćenju klime i to može pomoći u informiranju naših akcija. Ovaj niz najtoplijih mjeseci ostat će zapamćen kao relativno hladan, ali ako uspijemo stabilizirati koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi u vrlo bliskoj budućnosti, mogli bismo se vratiti na te “hladne” temperature do kraja stoljeća.”
Podaci iz Copernicus službe za klimatske promjene i izvješća WMO-UK Met Officea koriste se za podupiranje značajne izjave o klimi glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa (uživo u srijedu u 16:00 CEST).
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, izjavio je: “U protekloj godini svaki okret na kalendaru povećavao je vrućinu. Naš planet nam pokušava nešto reći. Ali čini se da ne slušamo. Rušimo globalne temperaturne rekorde i žanjemo vjetar. Vrijeme je klimatske krize. Sada je vrijeme za mobilizaciju, djelovanje i postizanje rezultata.”
Podaci Copernicus službe za klimatske promjene za svibanj pokazuju da:
- Globalna prosječna temperatura za svibanj 2024. bila je 1.52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850. – 1900., što je 11. uzastopni mjesec (od srpnja 2023.) na ili iznad 1.5°C.
- Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci (lipanj 2023. – svibanj 2024.) najviša je zabilježena, s 0.75°C iznad prosjeka 1991.–2020. i 1.63°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.–1900.
Dvanaestomjesečne tekuće srednje anomalije globalne prosječne površinske temperature zraka u odnosu na predindustrijski prosjek od 1850. do 1900., na temelju mjesečnih vrijednosti od siječnja 1940. do svibnja 2024. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF .
Opsežnija analiza u vezi s drugim ključnim klimatskim pokazateljima, kao što su temperatura površine mora i pokrivenost mora ledom, bit će objavljena 6. lipnja u okviru redovnog mjesečnog klimatskog biltena.
C3S mjesečni klimatski bilten možete pronaći ovdje.
Ovdje možete pronaći C3S sezonsku prognozu.
Ovdje možete pronaći WMO Global Annual Decadal Climate Update 2024-2028.
Odgovore na često postavljana pitanja u vezi s praćenjem temperature možete pronaći ovdje.
Više informacija o korištenom referentnom razdoblju možete pronaći ovdje.
O Copernicusu i ECMWF-u
Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiran od strane EU, i njen je vodeći program za promatranje Zemlje koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i hitna stanja. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Ocean, između ostalih.
ECMWF upravlja dvjema uslugama iz programa EU-a za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Oni također doprinose Copernicus Emergency Management Service (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) neovisna je međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25% njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.
ECMWF je proširio svoju lokaciju diljem svojih država članica za neke aktivnosti. Uz sjedište u UK-u i Computing Center u Italiji, novi uredi s fokusom na aktivnosti koje se provode u partnerstvu s EU-om, kao što je Copernicus, nalaze se u Bonnu, u Njemačkoj.
Web stranica Copernicus Climate Change Service može se pronaći na https://climate.copernicus.eu/