Za one koji nisu upućeni, CRO Demoskop je redovito istraživanje na mjesečnoj bazi agencije Promocije plus i bavi se društvenim i političkim preferencijama Hrvata.

Istraživanje je provedeno početkom prosinca i pokazuje zanimljive rezultate o percepciji političara i ostalim događanjima na političkoj sceni.

O svemu piše N1, a mi Vam prenosimo rezultate:

Kada bi se u ovom mjesecu održavali parlamentarni izbori, relativni bi pobjednik (kao i prošlog mjeseca) bio HDZ. U studenom je 28,4% glasalo za njegovu pobjedu, dok je ovog mjeseca tih glasača neprimjetno manje.

Kada usporedimo rezultate iz prosinca 2017. s ovogodišnjima, HDZ bilježi pad od 2,7%.

Zatim je tu SDP koji bilježi najniži rezultat ove godine, 17,0%. U usporedbi s prošlom godinom, kada je rezultat iznosio 22,3%, događa se još jedan velik pad od 5,3%.

Živi zid iznenađuje blagim rastom – prošle godine je iznosio 11,0%, a ove se popeo na 12,4%. Sporo, ali dostižno, rekli bi. U usporedbi s rezultatima iz studenog, uočljiv je sitan rast s 12,1% na 12,4%.

Most u prosincu bilježi izbor od 7,3% (u prosincu je iznosio 7,5%). Na međugodišnjoj razini je uočljiv blagi pad sa 7,5% na 7,3%.

Sumiramo li cjelokupnu sliku, jedino se Živi zid penje na ljestvici potpore građana.

Nakon „fantastične četvorke“, na ljestvici rejtinga političkih stranaka slijede HSS (3,1%) te zatim Neovisni za Hrvatsku i Stranka BM 365 s 2,7%. Potom je tu HNS s 2,1%, Pametno (1,9%) i Glas (1,7%).

Iznad 1% izborne potpore jesu IDS i Hrast, dok HSU, HSLS I HDSSB imaju manje od 1% potpore.

Ne trebamo se čuditi poraznim rezultatima, jer ništa ne može proći bez onih neodlučnih birača, čiji visoki udio u Hrvatskoj iznosi 12,8%.. Doduše, ne možemo ih kriviti za neodlučnost kad je izbor „malo jači“..

Što se tiče pozitivnog doživljaja hrvatskih političara, najveće simpatije Hrvata odnosi gospodin „Nitko“. Da, istina je – najučestaliji ovomjesečni odgovor od 21,3% ne pridaje simpatije nikome s političke scene.

Ipak, blaga je konkurencija „Nikome“ Kolinda Grabar Kitarović, koja je uspjela osvojiti srca 19,6% ljudi, čiji je broj narastao u usporedbi s prošlim mjesecom od 19,4%.

Zatim slijedi premijer Plenković koji se nalazi na trećem mjestu s 11,1% izbora, potom Ivan Sinčić s 6,2% izbora i Anka Mrak Taritaš na petom mjestu s 6%. Nagađanja o povratku bivšeg premijera Milanovića,pobudila su maštu Hrvata pa je uspio dobiti dio kolača od 5,2%.

Osim navedenih, nagradu za „Miss simpatičnosti“ odnose još i Ivan Pernar (3,2%), Tonino Picula (2,6%), Božo Petrov (2,5%) i Zlatko Hasanbegović (2%).

Davor Bernardić je negdje pri dnu, gdje zajedno s Krešom Beljakom i Mirom Buljem dijeli 14. mjesto.

Po pitanju negativnog doživljaja hrvatskih političara, premijer Plenković vodi utrku s 24% i nitko mu nije za petama. Ipak, daleko u magli, tu je spomenuti Davor Bernardić s 11,8%. Treće mjesto dijele svi političari (ajde, „bolje“ svi nego Nitko, zar ne?), dok je na četvrtom Milorad Pupovac sa 7,2%, a tu su još i Zlatko Hasanbegović, Milan Bandić, Milan Brkić, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić i Goran Jandroković.

Čini se da se sa smjerom kretanja zemlje slaže 21,9%, dok 68,9% ispitanika misli da je Hrvatska “fulala” smjer. 9,2% građana nema blage što bi reklo o kretanju zemlje. Što se tiče društvenih optimista, HDZ-ovaca je čini se, najviše, čak 63,9%, dok je u HNS-u i SDP-u broj niži.

Razina potpore politici trenutne Vlade RH iznosi 32,7% (mali rast prema 32% iz studenog), dok je nepodržavanje ove politike puno veće, 50,8%.

Doživljaj rada Vlade RH se dijeli kroz školski prosjek, a da je Vlada učenik, imala bi prolaz „na jedvite“ od 2,26%. Tužno je za znati da je to najviša ocjena Vlade u zadnjih 12 mjeseci.

Predsjednica republike za rad zauzima zlatnu sredinu i dobiva čvrstu trojku – 3,14%. Hrvatski sabor odnosi najnižu ocjenu od 1,90%.

Tema od najveće važnosti, koja se najviše provlačila kroz medije jest problematika Uljanika i 3. maja, misli 16,7% građana. Drugo mjesto zauzima osvajanje Davisovog kupa, veli 15,9% građana (koje vjerojatno i dalje nije pustila euforija od Prvenstva). Izručenje Ivice Todorića zauzima treće mjesto od 11,9%. Problematika nedostatka radne snage u Hrvatskoj i iseljavanja, čini se, muči samo 10,7% građana, a rasprava o mirovinskoj i poreznoj reformi odnosi 10,2%. Četiri teme se provlače s izborom većim od 4%, a to su migranti na BiH granici prema Hrvatskoj (5,7%), dogovor Vlade i sindikata o povećanju plaća u javnom sektoru (5,2%), sukob u vladajućoj koaliciji (5,2%) i rasprave između predsjednice i Vlade (4,2%).

Za kraj, ostaju nam pet tema koje su zabilježile izbor viši od 1% – rasprave o zabrani ustaškog znakovlja u svjetlu austrijske inkriminacije (2,0%), rasprave o novoj zakonskoj regulativi pobačaja (2,0%), Dinamo izborio europsko proljeće nakon 48 godina (1,7%), Bandićevi problemi s većinom u Zagrebu i prijepori s braniteljima nakon posjete srbijanskog političara Palme (1,2%).

To bi bilo to za ovu godinu, tko zna što nam slijedi sljedeće ;).

Tagovi: cro demoskop, Hrvati, istraživanje, političari,