Osječani posljednjih dana govore o Pješačkom mostu, o njegovoj dotrajalosti, čeliku koji ‘gine’ u koroziji pod ‘zubom vremena’ i njegovoj eventualnoj obnovi, a koja je stala i prije nego je počela. Jer, nije tko imao premještati radnu skelu duž osječkog motiva s razglednice. I priča ide dotle da pojedinci izražavaju strah u prelasku mosta – piše OsijekNEWS.hr.
Opravdano? Ne? Puknuta je spona koja povezuje čeličnu konstrukciju, odnosno glavno uže razapeto između pilona s užadima, a koje drže, odnosno nose betonske elemente luka.
Most je gradila ’80-te godine beogradska GP Mostogradnja. Danas je Pješačkom mostu u Osijeku 38 godina. To je vrijeme za prvi ‘išijas’. Stoga ne treba čuditi njegovo stanje. Posebno kada se uzme u obzir što je sve preko njega prešlo ’90-tih. Potrebni su njega, održavanje, popravci …
Uvažavajući vremensku odstupnicu, činjenicu da im most nije dostupan za pregled, javili smo se elektronskom poštom beogradskoj GP Mostogradnji za mišljenje, rok trajanja … Napokon, osječki most, na njihovoj internetskoj stranici, bio je donedavno sastavnicom referenci, ponos.
Za OsijekNEWS ekskluzivno se javio Vukan Njagulj, direktor sektora za projektiranje GP Mostogradnje iz Beograda, čovjek koji je bio odgovorni projektant na projektu fundiranja i betonskog dijela konstrukcije gornjeg stroja mosta. I vjerujte, ‘miriši’ nostalgija u pismu čovjeka koji ga je gradio i bio na njegovom otvorenju.
VUKAN NJAGULJ – PISMO
– U Mostogradnji radim, evo već, 54. godinu. Radio sam na projektima svih velikih mostova u Hrvatskoj, koje je Mostogradnja projektirala i/ili izgradila poslije 1965. godine. Što se tiče mosta preko Drave u Osijeku, radio sam, kao odgovorni projektant, na projektu fundiranja i betonskog dijela konstrukcije gornjeg stroja mosta – počeo je Vukan Njagulj iz Mostogradnje, nastavljajući vrlo zanimljivim podatkom …
MOST OTVOREN 1980. GODINE!?
– U srpnju 1980. godine bio sam na otvaranju mosta u Osijeku, a koji je otvoren nekoliko dana prije ili poslije Krčkog mosta (u to vrijeme Mosta Maršal Tito, na čijem sam projektiranju također radio, uz projektanta Iliju Stojadinovića i na čijem sam otvaranju također bio).
– U članku na Wikipediji piše da je vaš most pušten u promet 1981. godine. Čini mi se da taj podatak nije točan. Ne zaboravlja se takav stjecaj okolnosti – otvaranje dva izuzetna mosta u razmaku od nekoliko dana – iznio je Njagulj vrlo zanimljivu informaciju, a kako Osječani možda imaju godinu dana stariji most no što misle.
ODGOVORI NA PITANJA
* Vaše stručno mišljenje o potrebi održavanja i popravka mosta, a iz dostupnih informacija?
– Na vaša će pitanja biti vrlo teško odgovoriti, ali ću pokušati ću – krenuo je Njagulj.
– Mostovi tog tipa svakako iziskuju, ne samo pojačano, već i stručno održavanje, što je poznato kolegama iz IGH, a izgleda i vlasniku mosta. Usput, poznata je anegdota o mostu Golden Gate u San Franciscu, a koji se neprekidno boja i pregleda (vjerojatno ponešto i popravlja) već 80 godina.
– Most drugog tipa konstrukcije, koji ne bi zahtjevao takav tretman u svom radnom vijeku, bio bi nekoliko puta skuplji u izgradnji, a esteski sigurno ne bi bio simbol grada. Ljepota ima svoju cijenu.
* Koji je bio rok trajanja mosta?
– U vrijeme izrade projekta mosta nisu još postojali definirani kriteriji za proračun trajnosti mostova, tako da ta analiza nije napravljena, a podatak koji tražite ne mogu vam dati. Most je projektiran u skladu s tada važećim propisima i dobrom inženjerskom praksom.
– Međutim, iz svega što je i vama poznato, jasno je da trajnost svih mostova, a posebno mostova ovog tipa, jako zavisi od razine održavanja tijekom upotrebe. I to ne samo od sume uloženog novca, već, moram ponoviti, i od stručnosti inženjera angažiranih u tom poslu.
* Koliko okvirno može koštati obnova? Isplati li se ona?
– Pitanja su takvog karaktera da vjerojatno ne očekujete da vam ja ili moje poduzeće, a na osnovu informacija iz jednog novinskog članka, možemo odgovoriti na njih. To su pitanja na koja bi trebali moći odgovoriti kolege iz IGH, bar oni koje sam svojevremeno poznavao i s kojima smo dugo i kvalitetno surađivali na svim tada izgrađenim velikim mostovima u Hrvatskoj.
* Koliko bi koštala izgradnja takvog istog novog mosta?
– Sviđa mi se vaše pitanje! Zaista bi bilo šteta da se, ako se postojeći most jednom mora ukloniti, ne izgradi takav isti. Žao mi je bilo, kada smo početkom devedesetih godina u Srbiji gradili pješački most sličnog raspona, što projektant nije naprosto “ukrao” naš projekt mosta preko Drave u Osijeku, nego se bavio autorskim radom.
– I eto tako, vi u Hrvatskoj imate divan most, a mi ovdje imamo to što imamo. Usput, u slučaju da se gradi novi, isti most, na istoj lokaciji, dobar dio postojeće konstrukcije i materijala može biti iskorišten, što u financijskom smislu ne bi bilo beznačajno – zaključio je Njagulj, dodajući još jednu rečenicu, za rubriku – Vjerovali ili ne …
– Pješački viseći most u Osijeku, sustava prednapregnute lančanice, s rasponom od 209,5 metara, bio je u vrijeme puštanja u promet, najveći takav most u Europi.
Tagovi: Beograd, mostogradnja, Osijek, pješački most, srbija,
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
