Danas (10. studenog 2025. godine) u prostorijama Centra za sigurniji Internet predstavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja deSHAME 3, koje nosi službeni naziv Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: istraživanje u osnovnim školama.
Istraživanje su provodili Centar za sigurniji internet (CSI), A1Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija Republike Hrvatske u sklopu platforme #BoljiOnline i projekta SIC-CRO.
– Alarmantan je podatak da je više od 80 posto djece bilo izloženo vršnjačkom nasilju na jedan ili više načina. Vršnjačko nasilje se u najvećem broju slučajeva iz stvarnog svijeta prenosi i na virtualni. Najčešće je to u grupama vršnjaka na nekoj od komunikacijskih platformi, gdje se svakodnevno događa vrijeđanje, omalovažavanje i niz sličnih ponašanja prema vršnjacima koje može izazvati trajne posljedice nad žrtvama nasilja. Posebno je poražavajuća i činjenica da je svako sedmo dijete putem interneta dogovaralo susret s osobom koju ne poznaje uživo – rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.
Istraživanje pokazuje kako djeca ne razumiju rizike koje nosi online svijet. Najčešće žive potpuno drugačije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet i to imajući nekoliko različitih profila. Učenici s korištenjem društvenih mreža kreću već od nižih razreda osnovne škole unoseći lažne podatke o dobi. Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina. To znači da najmanje polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil.
– Najalarmantniji podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom, a svako treće dijete u osmom razredu prima seksualizirane poruke od osobe koju poznaje. Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj, jesu li to najbliži školski kolege ili netko drugi – rekla je Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu te dodala da je najveći problem što djeca normaliziraju nasilje i sve je veći broj počinitelja već u osnovnoj školi.
Djeca sama jako rijetko prijavljuju nasilje, svega 30 posto djece koja proživljavaju nasilje se povjeri prijateljima. O nasilju šute, kažu djeca u otvorenom odgovoru u upitniku, jer ne žele biti cinkaroši i nemaju povjerenja da će se ista promijeniti.
Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od 7 sati dnevno na internetu, svakodnevica učenika vrti se oko TikToka, Snapchata i YouTubea. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako još nije dominantan kao među srednjoškolcima.
– Iako većina koristi privatne postavke, zabrinjavajuće je da čak 23,5 posto učenika ima potpuno javne profile već u osnovnoj školi, čime se izlažu rizicima. Djevojčice češće biraju privatnost – 50,1 posto njih ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka – rekla je Vejmelka.
U online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu. Činjenje nasilja među djecom tako više nije rijetkost, već postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.
Aura Radočaj, učenica šestog razreda osnovne škole je u suradnji s Centrom za sigurniji Internet izradila priručnik kako bi svojim vršnjacima približila opasnosti cyberbullyinga jer je i sama doživjela neprimjerena ponašanja u svom okruženju. Njeni prijatelji, kaže, često ne znaju kome se obratiti i onda reagiraju tako da vraćaju „hate“. Zbog toga je važna podrška roditelja kojima je Aura poslala poruku.
– Mobiteli i internet su dio našeg svakodnevnog života, mi često znamo da smo previše na mobitelima i roditelji bi trebali s nama razgovarati o tome. Kada nam daju zabrane, tako nećemo ništa naučiti, trebali bi nas razgovorom osvijestiti koje sve opasnosti postoje na internetu – rekla je Aura.
– Roditelji također moraju osvijestiti da dijete nije uvijek „sigurno kod kuće“, jer dok ima mobitel u rukama, izloženo je brojnim online rizicima koje ne prepoznaju ni odrasli. Zato je iznimno važno da se s djecom razgovara, ne samo kad se problem dogodi, nego svakodnevno, uz povjerenje i razumijevanje. Djecu ne treba nadzirati, mi kao roditelji im trebamo biti prvi vodiči u digitalnom svijetu. Samo tako možemo izgraditi generaciju koja će se znati zaštititi, ali i prepoznati rizična ponašanja i u stvarnom i u digitalnom okruženju – poručio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet.
Zaključak istraživanja jasno govori kako prevencija mora početi ranije jer djeca već u 5. razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnoga su izložena i neprimjerenim sadržajima online. Posebna pažnja mora biti usmjerena na ranjivu skupinu – oko petine djece pokazuje izrazitu ranjivost po gotovo svim elementima: osjećaju neprihvaćenosti, nezadovoljstvu školom, manjku sigurnosti i nedostatku podrške vršnjaka ili nastavnika. Tišina je ozbiljan problem: prijava je ključna – više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo, iako deklarativno navode povjerenje u odrasle. To jasno pokazuje potrebu za osnaživanjem i ohrabrivanjem djece na prijavu nasilja. Edukacije moraju biti ciljano razvijene – posebno prilagođene nižim i višim razredima, rodno specifične, sustavne i univerzalno dostupne. Zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka – roditelji, nastavnici i stručne službe, zajedno s djecom i mladima, moraju graditi kulturu povjerenja i digitalne sigurnosti. Djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.
Predstavljanje rezultata istraživanja o vršnjačkom nasilju završeno je panel raspravom s tri učenice osnovne i srednje škole, Aurom, Leom i Enom koje su s prisutnima podijelile svoja iskustva i razmišljanja kada govorimo rizicima korištenja interneta.