Države članice EU-a moraju napokon utvrditi konkretne planove za smanjenje korištenja pesticida i promicanja uvođenja alternativnih načina kojima bi se umanjila ovisnost o tim štetnim sastojcima čija se upotreba stalno povećava, upozorili su u utorak na plenarnoj raspravi zastupnici Europskog parlamenta.
Europski je parlament s 546 glasova za i 39 protiv usvojio izvješće zastupnice Jytte Guteland o provedbi Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja je donesena 2009. godine. Ovim se izvješćem poziva države članice da što prije utvrde konkretne mjerljive ciljeve i vremenske planove za smanjenje upotrebe pesticida kao i kriterije za integriranu zaštitu bilja.
“Upotreba pesticida u Europi konstantno se povećava od devedesetih godina. Unatoč svijesti o potrebi održive poljoprivrede i razvoju pesticida koji se mogu koristiti u manjim dozama, vidimo kako se upotreba pesticida nije smanjila u posljednjih nekoliko godina”, rekla je u utorak na plenarnoj raspravi zastupnica Miriam Dalli (S&D) u ime izvjestiteljice Guteland.
“Europski poljoprivrednici imaju pravo koristiti sredstva i tehnike koje neće ugroziti njihovo vlastito zdravlje i one koji nemaju negativan utjecaj na okoliš i njihove farme. Trebamo inicijative koje će promijeniti stvari”, naglasila je Dalli.
Direktiva predviđa niz mjera za smanjenje učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i okoliš, kao i promicanje zaštite bilja te korištenje alternativnih nekemijskih metoda.
Međutim, samo je 21 država izvijestila o ciljevima za smanjenje rizika od pesticida. Pet država utvrdilo je mjerljive ciljeve za smanjenje rizika među kojima su Belgija, Danska, Grčka i Njemačka, te Francuska koja je utvrdila ciljeve za smanjenje upotrebe.
“Države članice moraju poboljšati kvalitetu svojih planova. Prvenstveno, moraju predstaviti specifične i mjerljive ciljeve i kriterije kao dio dugoročne strategije za smanjenje rizike i učinke korištenja pesticida. Vjerujte mi, neću prestati tražiti od država članica da učine više po tom pitanju”, naglasio je povjerenik Europske komisije Vytenis Andriukaitis.
Uz to, države bi trebale svakih pet godina revidirati i ažurirati svoje nacionalne akcijske planove, što do sada nije učinila niti jedna zemlja osim Litve i Francuske.
Zastupnici Zelenih na raspravi su se složili kako je potrebno posve okončati upotrebu štetnih pesticida i prijeći na alternativna sredstva za zaštitu bilja, no izvjestiteljica za mišljenje iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Sofia Ribeiro (EPP) izjavila je kako je prvenstveno potrebno obrazovati poljoprivrednike za pravilno i sigurno korištenje pesticida.
“U interesu poljoprivrednika je imati zdrave usjeve i zemlju. Ne smijemo posve zabraniti pesticide, no moramo znati koji su njihovi sastojci. Treba nam sustav za očuvanje zdrave i sigurne hrane. Moramo moći usporediti organske proizvode s ostalima kako bi vidjeli točno od čega se sastoje”, navela je Ribeiro.
Europski parlament i Vijeće EU-a su u studenom 2013. usvojili aktualni sedmi program djelovanja za okoliš. Cilj programa bio je do 2020. godine osigurati upotrebu sredstava za zaštitu bilja koja neće imati nikakvo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje i okoliš. Upotreba pesticida u poljoprivredi ključna je za održavanje zdravlja biljaka, no postoji opasnost od otjecanja pesticida u tlo i površinske i podzemne vode gdje mogu negativno utjecati na brojne ekosustave i prirodna staništa. Ovisnost o pesticidima nije sukladna s održivom poljoprivredom zbog čega ih je potrebno zamijeniti alternativnim načinima zaštite usjeva.
Prema izvješću posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu iz 2017. godine, navodi se kako se intenzivnom poljoprivredom temeljenom na upotrebi pesticida ne pridonosi smanjenju gladi u svijetu, već povećava potrošnja i rasipanje hrane u industrijaliziranim zemljama.
(Hina)