Europska komisija u srijedu će postaviti pozornicu za europska pravila o inovaciji, sektoru kojim su dosad dominirali SAD i Kina. Komisija, moćni regulator EU-a, želi odgovoriti na zabrinutost europskih građana zbog sve veće važnosti umjetne inteligencije u njihovim životima, usred izvješća iz Kine o korištenju tehnologije prepoznavanja lica.
“Vrlo je zastrašujuće ono što sam vidjela u Hong Kongu”, rekla je izvršna potpredsjednica Komisije i povjerenica za digitalnu politiku Margrethe Vestager.
“Ljudi su dobivali poruku: ‘Znamo da ste ovdje, možda se trebate vratiti kući’. Što nije baš poziv na slobodu okupljanja ili izražavanja”, rekla je Vestager opisujući val prosvjeda protiv Pekinga.
No, umjesto izravne zabrane ili moratorija, za koji je potrebna podrška zemalja članica, Vestager je novinarima u Bruxellesu rekla da će preporučiti vlastima i tvrtkama oprez.
“Zastanimo i otkrijmo postoje li okolnosti u kojima se prepoznavanje lica treba odobriti”, rekla je Vestager.
“Ako to ne učinimo, toga će biti posvuda”, upozorila je Vestager i usporedila to s porastom video nadzora u gradskim centrima.
“Prvo postavite jednu, ali zbog mrtvog kuta morate postaviti još jednu. I odjednom svugdje imate kamere.”
Oprez je također potreban zbog široke uporabe tehnologije prepoznavanja lica, od otključavanja pametnih telefona do hvatanja zločinaca. Tehnologija je često neprecizna i potrebno ju je razvijati.
Bivša danska ministrica financija koja je također nadležna za provođenje pravila tržišnog natjecanja u EU-u, kaže da je umjetna inteligencija opsežna tema i pri uvođenju propisa treba imati na umu nekažnjavanje manjih inovatora jer bi time profitirali samo veliki igrači.
Velike tehnološke tvrtke poput Facebooka i Tencenta, većinom su iz SAD-a ili Kine. Europa se smatra liderom regulacije, osobito zbog pravila o zaštiti podataka koje su primjer ostalim dijelovima svijeta.
No s umjetnom inteligencijom, Vestager kaže da Europa želi biti igrač, a ne samo šerif.
I ako će Europa razvijati tehnološke divove, to će činiti u području poslovnih usluga i mrežne infrastrukture, a ne na društvenim medijima.
“Ako želimo nešto reći o stvarima koje smatramo rizičnima, onda ih trebamo i sami razviti”, rekla je.
Europa želi imati “suverenitet” nad umjetnom inteligencijom i “zaštititi naše mreže, našu infrastrukturu i naša istraživanja”.
Istaknula je da to nije usmjereno ni protiv koga, u vrijeme razgovora o tehnološkom hladnom ratu između SAD i Kine s Europom koja je zapela u sredini.
“O nama je riječ i onome što bismo voljeli biti u mogućnosti učiniti.”
Drugi prijedlozi uključuju veću energetsku učinkovitost podatkovnih centara i njihovu ugljičnu neutralnost do 2030.
EU će ponuditi dobrovoljni sustav označavanja tvrtkama koje se pridržavaju pravila i načela EU-a o umjetnoj inteligenciji.
“Ne želimo regulirati ništa što počinje sa slovom A (Artificial) i završava s I (Intelligence). To nema smisla”, rekla je Vestager.