Europska komisija danas je predstavila svoj akcijski plan za suzbijanje sve većih prijetnji sigurnosti EU-a koje predstavljaju bespilotne letjelice. Posljednjih se godina EU suočava sa sve većim i višedimenzionalnim izazovima povezanima s bespilotnim letjelicama i meteorološkim balonima, uključujući neprijateljske prelete, kršenja zračnog prostora, poremećaje u zračnim lukama, kao i rizike za našu kritičnu infrastrukturu, vanjske granice i javne prostore.
Akcijski plan ambiciozan je plan za snažniju suradnju i solidarnost EU-a kojim se odgovara na pozive država članica EU-a i Europskog parlamenta na ujedinjeni pristup EU-a borbi protiv prijetnji koje predstavljaju zlonamjerne bespilotne letjelice. Usmjeren je na civilnu dimenziju unutarnje sigurnosti, uz istodobno dopunjavanje i podupiranje rada Komisije u području obrane te jačanje civilno-vojnih sinergija. Osim toga, akcijskim planom doprinosi se razvoju konkurentnog europskog tržišta bespilotnih letjelica, čime se oslobađa potencijal za inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta u tom važnom sektoru.
Akcijski plan osmišljen je kako bi se državama članicama pružila potpora koordiniranim djelovanjima kojima se dopunjuju nacionalne mjere i koji su usmjereni na ključne prioritete: jačanje pripravnosti, jačanje kapaciteta za otkrivanje, koordinacija odgovora i jačanje obrambene spremnosti EU-a.
Jačanje pripravnosti i otpornosti Europe na incidente povezane s bespilotnim letjelicama
Kako bi se poboljšala pripravnost EU-a, akcijskim planom predlaže se novi pristup tehnološkom razvoju i brzom povećanju industrijske proizvodnje. Ti napori uključuju:
- koordinirano civilno-vojno industrijsko mapiranje kako bi se privukla ulaganja i poticale inovacije i interoperabilnost;
- jačanje kapaciteta za testiranje dronova zahvaljujući novom Centru izvrsnosti EU-a za borbu protiv dronova i razvoju programa certifikacije za sustave za borbu protiv dronova; i
- pokretanje foruma za industriju dronova i dronova kako bi se potaknuo dijalog s industrijskim akterima u cilju povećanja proizvodnje.
Komisija će istodobno predložiti paket mjera za sigurnost bespilotnih letjelica kako bi se izmijenila postojeća pravila o civilnim bespilotnim letjelicama u zraku i prilagodila novim sigurnosnim okolnostima. Paket će uključivati mjere za koordiniranu procjenu rizika kako bi se zaštitili lanci opskrbe tehnologijom za bespilotne letjelice i sustave za obranu od dronova, uz pokretanje oznake EU-a „pouzdani dronovi” kako bi se utvrdila sigurna oprema na tržištu.
Kako bi se zaštitila kritična infrastruktura, Komisija će operatorima pružiti jasne smjernice, pokrenuti pilot-projekt za poboljšanje pomorskog nadzora i pomoći državama članicama u obrani od prijetnji na velikim visinama, kao što su meteorološki baloni pokrenuti izvan EU-a.
Korištenje tehnologija i 5G mreža za bolje otkrivanje bespilotnih letjelica
Otkrivanje, praćenje i identificiranje zlonamjernih bespilotnih letjelica ključno je za suzbijanje prijetnji. To zahtijeva poboljšanu sliku stanja, pomažući u razlikovanju prijatelja od neprijatelja. U tu se svrhu u akcijskom planu preispituju mjere kojima će se poduprijeti pojava jedinstvenih sustava za prikaz zraka, integrirati svi relevantni podaci za utvrđivanje zakonitih bespilotnih letjelica i s državama članicama istražiti postupno uspostavljanje platforme za incidente s bespilotnim letjelicama.
Otkrivanje zlonamjernih bespilotnih letjelica oslanja se na pristup koji uključuje više senzora, pri čemu se miješa nekoliko tehnologija koje pokreće softver umjetne inteligencije. Komisija će nastaviti podupirati vodeći tehnološki razvoj u otkrivanju bespilotnih letjelica.
Suočene s trenutačnim prijetnjama, a posebno sa sve većom upotrebom rojeva bespilotnih letjelica, 5G mreže moraju se hitno iskoristiti za otkrivanje bespilotnih letjelica, povezanih ili nepovezanih.
Kako bi poduprla brzo uvođenje 5G tehnologije i njezino otkrivanje uživo, Komisija će objaviti poziv na iskaz interesa za države članice i industriju.
Ove 5G mreže nude precizno praćenje letećih objekata u stvarnom vremenu, što je ključno za sigurnost našeg neba i zaštitu unutarnje sigurnosti.
Jačanje odgovora na zlonamjerne aktivnosti dronova
Iako su države članice prvenstveno odgovorne za mjere odgovora na prijetnje bespilotnim letjelicama, EU može pružiti jasnu dodanu vrijednost u podupiranju tih tekućih napora. Komisija će pozvati zainteresirane zemlje da udruže snage u javnoj nabavi i uvođenju sustava za obranu od dronova. Podupirat će se i razvoj suverenih europskih „zapovjednih i kontrolnih” sustava koji se temelje na umjetnoj inteligenciji te će se razmotriti osnivanje timova za brzi odgovor na hitne situacije radi veće solidarnosti među državama članicama.
Komisija predlaže i organiziranje opsežne godišnje vježbe EU-a za obranu od dronova radi testiranja otpornosti na stres u prekograničnoj suradnji te civilnim i vojnim sinergijama. Osim toga, Frontexu, agenciji EU-a za graničnu i obalnu stražu, nastavit će pružati bespilotne letjelice i tehnologiju potrebne za nadzor granica. Frontex će pružiti praktične smjernice o slojevitim modelima raspoređivanja i rješavanju prekograničnih incidenata.
Jačanje europske obrambene spremnosti na prijetnje bespilotnim letjelicama
Tim će se akcijskim planom dopuniti i poduprijeti države članice u jačanju europske vojne spremnosti putem inovacija i industrijske suradnje, među ostalim u području osiguravanja opskrbe kritičnim sirovinama. Komisija će pojačati svoju potporu izgradnji snažnijeg ekosustava dronova poticanjem čvršćih veza između vlada i industrije putem Saveza za dronove s Ukrajinom. Ubrzavanjem razvoja cjenovno pristupačne obrambene tehnologije i ubrzavanjem masovne proizvodnje taj će rad biti temelj europske obrambene inicijative za dronove i inicijative Eastern Flank Watch, vodećeg projekta predloženog u Planu za pripravnost na obranu do 2030.
Programima financiranja EU-a već se podupire tehnološki razvoj bespilotnih letjelica i kapaciteta za obranu od dronova, posebno u okviru programa Obzor Europa, Europskog fonda za obranu i Instrumenta za upravljanje granicama i vize. Komisija će nastaviti pružati financijsku potporu državama članicama putem tih instrumenata, kao i putem programa za europsku obrambenu industriju i zajmova SAFE-a.
Sljedeći koraci
Komisija će pokrenuti rasprave s državama članicama o predloženim mjerama i ključnim prioritetima na temelju načela suvlasništva. Također će blisko surađivati s drugim akterima, uključujući industriju i Europski parlament. Akcijski plan trebalo bi smatrati dinamičnim procesom koji treba prilagoditi razvoju i prirodi prijetnji.
Kako bi koordinirala provedbu, Komisija će razmotriti uspostavu strateškog mehanizma s državama članicama kojim bi se povezale različite dimenzije i osigurala bliska suradnja s Vijećem. Komisija je predložila i da države članice imenuju nacionalne koordinatore za sigurnost dronova, koji će poticati i nadzirati nacionalnu provedbu tih mjera.
Osnovne informacije
Akcijski plan za sigurnost bespilotnih letjelica i bespilotnih letjelica temelji se na Komunikaciji iz 2023. o suzbijanju potencijalnih prijetnji koje predstavljaju bespilotne letjelice i zamjenjuje njezino preispitivanje u sredini programskog razdoblja te Strategiju za bespilotne letjelice 2.0, koja pruža sveobuhvatan okvir politike za razvoj konkurentnog i sigurnog europskog ekosustava bespilotnih letjelica.
Zajednički istraživački centar Komisije aktivno sudjeluje u istraživačkim i tehničkim aktivnostima povezanima s bespilotnim letjelicama, sustavima za obranu od dronova i autonomnim platformama. Njegova lokacija u Geelu (Belgija) funkcionira kao živi laboratorij za proučavanje tehnologija za obranu od dronova i njihovu primjenu u stvarnim operativnim okruženjima.