Stanovnici Kosinja i Mlakve koji se protive gradnji hidroakumulacije koja bi trebala potopiti njihova sela, nakon Gospićko-senjske biskupije dobili su podršku Fakulteta hrvatskih studija čije je Vijeće zaključilo da zbog štetnosti treba „nužno odustati“ od toga projekta.
Šokirani stanovnici nedavno su održali prosvjed na groblju koje je raskopavalo i uklanjalo komunalno poduzeće iz Perušića za potrebe HEP-ova projekta, o čijoj su Studiji utjecaja na okoliš okolišne udruge dale negativne ocjene.
Hrvatski studiji protiv projekta
Projekt ugrožava pa čak i onemogućava opstanak ljudi u Gornjem Kosinju i Mlakvi i time zadaje demografski udarac hrvatskomu kraju koji je desetljećima zahvaćen snažnom depopulacijom, kaže se u zaključku Fakultetskog vijeća od 1. prosinca i dodaje da država praktički stanovnike tim projektom istjeruje posebnim oblikom nehumanoga preseljavanja, umjesto da ih svim silama zadržava i privlači.
Zatire se kraj posebne arheološke, povijesne i kroatologijske vrijednosti, budući je Kosinj na glasu kao mjesto u kojem su se vjerojatno tiskale prve knjige još u XV. stoljeću, i koje je još 1880. imalo 2176 stanovnika, kaže se.
U Zaključku se izražava sumnja da su energetska učinkovitost projekta te financijski i gospodarski dobitci upitni po više znanstvenih osnova, te se zagovara primjena suvremenih i učinkovitijih načina proizvodnje električne energije koja ne bi dovodila do prisilnih iseljavanja stanovništva, potapanja okoliša i „potpuno nehumanih i necivilizacijskih prekapanja grobova kosinjskih (hrvatskih) predaka“.
Projekt je planiran na prirodno posebno vrijednom području koje se djelomično preklapa s ekološkom mrežom NATURA 2000 i otvara opasnost od nepredvidivih posljedica podzemnih voda u kršu.
On bi doveo do pogoršanja mikroklimatskih uvjeta pa bi stanovništvu koje ne bi iselilo donijelo magle i niže temperature, što potvrđuju iskustva s postojećom akumulacijom Kruščica, dodaje se.
Također, zauvijek bi pod vodom nestalo sedamnaest vrijednih arheoloških nalazišta i time bi se izbrisala povijest vrijednih ljudi i njihovih predaka, kaže se u dokumentu Fakulteta hrvatskih studija koji je poslan na adrese najviših političkih tijela u Hrvatskoj, tijela lokalne samouprave, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Matici hrvatskoj, Hrvatskom svjetskom kongresu i nizu strukovnih institucija i udruga.
Kosinjani sumnjaju u zaštitu
Na tim argumentima svoje protivljenje grade i neki stanovnici Kosinja. Oni smatraju da bi projekt uništio niz važnih kulturnih lokaliteta koji nisu istraženi ni evidentirani tijekom priprema za potapane sela, i ističu da im je niz činjenica ostalo nepoznato jer, kažu, nisu od nadležnih tijela dobili na uvid dokumentaciju koju su tražili.
Ivan Mance iz Kosinja ističu da službena dokumentacija kojom on raspolaže navedi 10 arheoloških lokaliteta, a da on zna da ih na području zahvata postoji najmanje 17. Među zabilježenima, kaže, nema kule Bočaj, nepoznate gradine iznad Zamosta, gradine na Kršu ispod izgrađenog “Kolhoza” i drugih.
Također, među njima nema, prema Manci, „najvažnijeg lokaliteta“ Kosinjskog Ribnika/Kosinj grada tj. pretpostavljene lokacija prve tiskare.
HEP: Radimo po dokumentima Ministarstva kulture
Iz HEP-a su odgovorili Hini da oni provode sve obveze koje proizlaze iz donesenih upravnih akata, a koje su za kulturnu baštinu propisane Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 14. svibnja 2018.
Navedenim Rješenjem propisane su mjere zaštite kulturne baštine, koje između ostalog uključuju: provedbu probnih i zaštitnih arheoloških istraživanja za sva arheološka nalazišta unutar područja s izravnim utjecajem akumulacijskog jezera Kosinj te istraživanje, dokumentiranje i konzervaciju pokretnih nalaza za etnografsku, sakralnu, civilnu i memorijalnu baštinu unutar područja s izravnim utjecajem akumulacijskog jezera Kosinj.
HEP upućuje na dokumente koji su rezultat rada konzervatora Ministarstva kulture, najprije na Konzervatorsku podlogu za potrebe Studije utjecaja na okoliš, a i Program arheoloških istraživanja i dokumentiranja arheoloških lokaliteta na području izgradnje akumulacije HE Kosinj. Predmetni Program je bio podloga za izradu natječajne dokumentacije za potrebe ugovaranja radova probnih arheoloških istraživanja na području Kosinjske doline, kaže se.
Također, probna arheološka istraživanja provedena su tijekom 2020. i 2021. godine, a nalazi na lokalitetima dokumentirani. Trenutno je na području Kosinjske doline u tijeku istraživanje i dokumentiranje kulturne baštine – etnografske, sakralne, civilne i memorijalne. Ono podrazumijeva izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja objekata, izradu fotodokumentacije i geodetskih podloga. Sve se provodi prema izrađenom Programu zaštitnih radova i dokumentiranja objekata etnografske, sakralne, civilne i memorijalne baštine na području izgradnje akumulacije HES Kosinj, koji je izradilo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Po završetku dokumentiranja, koje se očekuje krajem 2022., svi će se važniji nalazi kulturno-povijesne baštine te pokretni inventar sakralnih objekata, kao i memorijalna baština premjestiti u najbliže muzeje i etnografske centre ili druge lokacije u dogovoru s lokalnom zajednicom i zainteresiranim stranama, zaključuje se u odgovoru HEP-a.
Ministarstvo: ako bude novih lokaliteta, propisat će se mjere
Iz Ministarstva kulture i medija odgovorili su da je Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u razdoblju od 12. listopada 2020. do 30. ožujka 2021. godine proveo sondažna arheološka istraživanja na području 10 arheoloških lokaliteta koji bi planirano trebali biti potopljeni izgradnjom predmetne akumulacije. To je urađeno sukladno mjerama zaštite navedenima u Konzervatorskoj podlozi izrađenoj za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš HES Kosinj.
Riječ je o lokalitetima koji se nalaze u zoni izravnog utjecaja planirane akumulacije. Sedam njih nalazi se u Gornjem Kosinju: Panos i Žagarova glavica, Ispod pošte, Plešina glavica/Grčko groblje, Plešetova glavica, spilja Mramornica, prostor oko crkve sv. Ante Padovanskog i prostor oko crkve sv. Ane. Tri su na području Mlakve: prostor oko crkve sv. Mlade Nedeljice, Marina glavica i spilja Čakovac.
Iz Ministarstva ističu da su istraživanja provedena da bi se utvrdili jasniji parametri za provođenje druge faze arheoloških istraživanja radi utvrđivanja dubine arheoloških slojeva, granica rasprostiranja arheoloških nalazišta, jasnijih datacija itd. Njihov cilj je da omoguće jasne podatke za financijski okvir budućim opsežnim zaštitnim arheološkim istraživanjima.
Izrađenom Studijom utjecaja na okoliš HES Kosinj obuhvaćeno je još 10 arheoloških lokaliteta koji se nalaze u zoni neizravnog utjecaja akumulacije Kosinj ili se uopće ne nalaze u zoni njezina utjecaja. Navedena formulacija neizravnog utjecaja ne uključuje potapanje lokaliteta jer za nje potapanje nije niti planirano. Razlog je jer će se nad navedenim lokalitetima provoditi pojačani nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela u Gospiću radi sprečavanja mogućnosti njihove ugroze neizravnim utjecajem budućih radova kao što su pojačani promet, izgradnja pristupne infrastrukture, blizina zone gradilišta, itd., kaže se.
Navodi se da je riječ o lokalitetima utvrda Bočaj (Bočac, Bočkaj i Kosinjgrad) i utvrda Mlakvena greda koje se nalaze u zoni neizravnog utjecaja. Pored njih, riječ je još o lokalitetima koji se ne nalaze u zoni utjecaja akumulacije: lokalitet pod Mlakvenom gredom, Pleće – Tursko groblje i Špilja kod Podnarjevog Vrelca, Gradina i japodska nekropola Ribnik – Bakovac, crkvica sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu, Staro groblje kod Krša, Gradinica kod Gradine i pećina Golubinjača.
Izradi Konzervatorske podloge za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš HES Kosinj prethodio je opsežan arheološki terenski pregled područja planirane akumulacije koji je provela Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, kaže se.
U zoni neizravnog utjecaja nalazi se i Kosinjski most, trajno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 20. studenog 2008. godine te upisano u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Njegovo potapanje nije predviđeno, već je u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Gospiću izrađen glavni/izvedbeni projekt izvanrednog održavanja-sanacije mosta „Kosinj“.
U slučaju mogućeg evidentiranja dosad nepoznatih arheoloških lokaliteta u zoni izravnog ili neizravnog utjecaja, nadležni Konzervatorski odjel u Gospiću propisat će nove mjere zaštite, kaže se.
Uzimajući u obzir odluku Vlade kojom je projekt Hidroenergetski sustav Kosinj proglašen strateškim investicijskim projektom, Ministarstvo kulture i medija učinit će sve što je potrebno da zaštiti i očuva kulturna dobra ovoga područja sukladno navedenoj Konzervatorskoj podlozi, kaže se zaključno iz Ministarstva kulture.
Mance: Nije mi jasno kako će iz zaštititi pod vodom
Ivan Mance dodaje da ne može sa sigurnošću komentirati sudbinu nekih lokaliteta jer nije dobio na uvid dokumentaciju o njima, ali za neke od njih, kao što su utvrda Bočaj i lokalitet pod Mlakvenom gredom kao i Pleće – Tursko groblje, kaže zna da će biti potopljeni, pa mu, kaže, nije jasno kako se planiraju zaštititi.
On također kaže da je na području Kosinja registrirano 28 pećina od kojih se, po njemu, špilja kod Podnarovog vrelca, Golubinjača, špilja kod mosta i Katalinska pećina nalaze na području zahvata.
Za Gradinu i japodska nekropola Ribnik – Bakovac kaže da se nalazi „uz zonu zahvata“ i izražava bojazan od negativnog utjecaja pri izvođenju radova. Slično kaže i za lokalitete Kosinj grad/Kosinjski Ribnik, Gradina na Kršu, Gradinica na Paripovcu, Basarica i kapela sv. Vida.
Nije mu, kaže, jasno kako će se nove mjere propisati za lokalitete koji bi se mogli naći pod jezerom kao što su Mlakva – Kavge i Marasova pećina, gradina pod Kolhozom na Kršu, gradina iznad centra Krša, Pasja pećina ispod Bočaja, Šoićeva pećina, špilja Golubinjača u Kosinju i kula Bočaj.
On upozorava da Studija utjecaja na okoliš govori o 14 izvora, a da on na području Kosinja zna za 42 izvora, od koji je „20tak pod direktnim ili indirektnim utjecajem planiranog zahvata“.
Svećenici Gospićko-senjske biskupije pozvali su nedavno odgovorne da još jednom premisle i preispitaju navedeni projekt, saslušaju ljude tog kraja, uspostave s njima bolji dijalog, te izbjegavaju nasilna djelovanja kao što su bila ona o prekapanju staroga groblja što je jako uznemirilo žitelje sela.
Čudno je da se Ministarstvo kulture ne protivi ovom projektu uništavanja vrijednih spomenika kulture, a često pravi probleme kada se bez njihova odobrenja rade mali zahvati na nekim spomenicima daleko manje vrijednosti nego što su ovi. Nameće se zaključak kako je, kada su u pitanju projekti velike zarade, dopušteno gaziti sve vrijednosti, kaže se u izjavi svećenika.
Arheologinja Instituta za arheologiju Pia Šmalcelj Novaković ističe u jednom članku da je Kosinj u okviru „naše nacionalne povijesti uvijek izvlačio kraći kraj u okršaju s povijesnom sudbinom. Slično kao u slučaju kosinjske tiskare, koja je nestala u osmanlijskim osvajanjima gotovo po osnivanju, tako su, čini se, i počeci arheoloških istraživanja i ideja struke da rasvijetli stvarnu prošlost toga kraja naprasno prekinuti Domovinskim ratom. Međutim, autorica ovog rada nada se da će prikazani rezultati ipak poslužiti kao poticaj za daljnja istraživanja kosinjskog kraja, kao najmanje što dugujemo ne samo kosinjskom stanovništvu i prostoru, već i našoj nacionalnoj povijesti.“
Zamjerke Studiji procjene utjecaja na okoliš
Tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš, WWF Adria i Zelena akcija apelirali na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ocijeni projekt neprihvatljivim za okoliš.
“WWF je jako zabrinut zbog loše kvalitete studije utjecaja na okoliš, ali i utjecaja cijelog projekta HES Kosinj na kosinjsku mikroregiju. Studija utjecaja je manjkava, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša. Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena”, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Jedna studija u časopisu Inženjerstvo okoliša o geoekološkom vrednovanju studije utjecaju na okoliš HES Kosinj upozorila je na nedostatak istraživanja te da će se na području akumulacije potpuno izgubiti dio georaznolikosti i promatrane intrinzične vrijednosti prostora.
Također, studija utjecaja se nije osvrtala na posljedice dosadašnjih zahvata na podzemne vodonosnike Like i Gacke, na koje će se utjecaju predviđenog zahvata kumulativno nadovezivati. Jedno nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Geologia Croatica kaže da su vode tih rijeka u prošlosti potpuno ponirale u krški masiv Velebita i ponovno se pojavljivale na brojnim obalnim izvorima i vruljama uz jadransku obalu. Danas se voda iz dviju rijeka koristi za proizvodnju električne energije i kroz tunel se vodi do HE Senja na obali. Samo povremeni viškovi vode odlaze u ponore i to u prosjeku samo nekoliko dana u godini. Stoga se velebitski vodonosnici jedino prihranjuju oborinama, ističu.
Mediji su posljednjih godina više puta izvješćivali o poplavama u Kosinjskoj dolini, prikazujući ih kao prirodne katastrofe, iako se radi o normalnim pojavama u kršu. U vezi s tim, gradonačelnik Gospića Karlo Starčević je 2018. optužio HEP za namjerno potapanje sela kako bi se mještani iselili.
(Hina)
foto: unspash