Proizvodnja u akvakulturi lani je u Hrvatskoj iznosila oko 17.000 tona, a za razliku od manjka u robnoj razmjeni u cjelokupnom sektoru hrane u ribarstvu se ostvaruje suficit, na što znatno utječe akvakultura koja u izvozu ribarstva ima udio od 45 posto, ističu u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju s 13. međunarodne konferencije u akvakulturi.

„Hrvatska je, nažalost, velika uvoznica hrane. Od 2012., dakle prije ulaska u EU, do danas vanjskotrgovinski deficit povećao se sa 740 milijuna eura na preko milijardu eura. Ako pogledamo prvih osam mjeseci ove godine, vanjskotrgovinski deficit povećao se za dodatnih 50 milijuna eura.

S druge strane u sektoru ribarstva bilježimo suficit u robnoj razmjeni od preko 45 milijuna eura u čemu upravo značajan udio ima i izvoz akvakulture s 82 milijuna eura ili 45%,“ rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević povodom otvorenja 13. Međunarodne konferencije o akvakulturi, koja se održava 29. i 30. studenoga u Vukovaru u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom „Ruđer Bošković“ u Zagrebu i Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom.

„Proizvodnja u akvakulturi prošle godine dosegla je gotovo 17.000 tona. Bilježimo stalno povećanje u marikulturi. No, unatoč svim nastojanjima, poput zakupa na 50 godina i investicija, proizvodni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu još se nisu stabilizirali. Na razini su od 3.200 tona, čemu su pridonijeli i suša i bolesti,“ rekao je Kovačević, napomenuvši da unatoč izazovima vjeruje u daljnji rast zbog novih investicija i veće spremnosti za povlačenje sredstava iz Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Tagovi: akvakultura, ribarstvo,