Bolja suradnja obavještajnih službi, borba protiv radikalizacije, praćenje financiranja džamija iz trećih zemalja pomoć žrtvama, a posebice snaženje Europola i Eurojusta, neke su od mjera Posebnog odbora za terorizam koje su u srijedu na plenarnoj sjednici zastupnici u Europskom parlamentu uvjerljivo usvojili.
Posebni odbor za terorizam, uspostavljen u srpnju 2017., podnio je izvješće o zaključcima i preporukama protuterorističkih mjera kojeg je u srijedu usvojio Europski parlament s 474 glasa za, 112 protiv i 75 suzdržanih.
Tek što su na raspravi u utorak zastupnici upozorili kako posjetitelji Božićnog sajma u Strasbourgu stalno moraju prolaziti kroz sigurnosne provjere te da su takve mjere površne i da ne ulaze u dubinu problema sigurnosti, u jednoj od uličica pitoresknog Strasbourga, nedaleko od glavnog gradskog trga Kleber, 29-godišnji Cherif Chekatt izveo je teroristički napad i ubio troje ljudi. Dvanaest ljudi je ranjeno, od kojih je šest u teškom stanju.
Jedna od izvjestiteljica Monika Hohlmeier (EPP, Njemačka) rekla je kako je taj incident opet pokazao da je potrebno ostaviti prazne riječi i nerealne mjere iza sebe i koncentrirati se na aktivnosti koje će Europu učiniti sigurnijim mjestom.
“Jučerašnji napad na Božićni sajam u Strasbourgu bio je napad na europske građane te zajedničke vrijednosti i načela EU-a na najgori mogući način. Unatoč svim naporima učinjenim tijekom proteklih godina, još uvijek postoje praznine i načini koji borbu protiv terorizma trebaju učiniti učinkovitijom“, rekla je Hohlmeier nakon glasovanja.
Stoga, izvješće traži od država članica da ulažu u osuvremenjivanje ICT opreme kako bi se omogućile usporedbe s bazama podataka te naglašava potrebu za korištenjem biometrijskih podataka i interoperabilnosti baza jer su nedavni teroristički napadi otkrili da su, u ograničenom broju slučajeva, teroristi zloupotrijebili nedostatke u politikama upravljanja granicama EU-a i nekoliko država članica koje nisu bile spremne za masovni priljev.
Hohlmeier je podsjetila da i dalje imamo propuste kod razmjene informacija između država članica, tj. tehničke propuste kod interoperabilnosti…
“Želimo li ojačati razmjenu informacija, Europol i Eurojust moraju imati veće ovlasti (…) i moramo ih koristiti kao središta za razmjenu informacija“, istaknula je izvjestiteljica.
Europol – Europski policijski ured – kriminalistička je obavještajna agencija Europske unije koja je počela s radom 1999. Eurojust, osnovan 2002. godine, pomaže suradnju nacionalnih pravosudnih tijela u borbi protiv terorizma i teškog organiziranog kriminala koji se odvija u više država članica EU-a.
Kako bi se unaprijedila borba protiv financiranja terorističkih organizacija, izvješće traži bolje praćenje financijskih tokova, identifikacija korisnika e-novčanika, prepaid kartica, crowdfunding platformi i mobilnog plaćanja.
Traži se i da džamije budu transparentne oko financiranja te da se zaustavi financiranje ako novac dolazi iz trećih zemalja koje se protive demokraciji i krše ljudska prava. Eurozastupnici su prihvaćanjem izvješća dali do znanja da od zakonodavstva traže da se fokusira na problem uklanjanja terorističkih sadržaja na društvenim mrežama koji su jedni od većih uzroka radikalizacije.
Europsku komisiju se također poziva da predloži mjere za razjašnjavanje statusa žrtvi, njihovih prava i razina kompenzacije.
“Tijekom posljednjih terorističkih napada u Europi, žrtve su morale moliti za pomoć što je neprihvatljivo. Potreban nam je standardni obrazac putem kojeg će žrtve moći zatražiti naknade”, rekla je na raspravi druga izvjestiteljica Helga Stevens (ECR, Belgija).
Stevens je u izvješću naglasila problem dekripcije koja je bitna u protuterorističkim aktivnostima, a za koju neke manje države članice nemaju kapacitete: „
“Nasilna dekripcija je teška za male države članice jer zahtijeva mnogo tehničkih i ljudskih resursa. Predlažem da se Eurojustu omogući ovlast da specijalizira dekripciju kako bi mogao biti na pomoć državama članicama. Time bi se omogućilo državnom tužiteljstvu i policiji pristup WhatsAppu i Messangeru. Sada je to teško jer društvene mreže odbijaju pružiti pristup pravosudnim tijelima“, objasnila je.
Zastupnici su u raspravi uglavnom nisu odstupali od stajališta svojih klubova zastupnika.
Jorg Meuthen iz Kluba zastupnika Europe slobode i demokracije, kazao je da mu je dosta “obilaženja oko vruće kaše” i da stvari treba nazvati pravim imenom.
“Ovdje se radi političkom islamu, islamskom terorizmu (…) ne želimo više samo paliti svijeće”, kazao je Meuthen.
Nathalie Gresbeck, (ALDE) je kazala da bi u Europol trebao postati “svojevrsni FBI”.
“Borba protiv terorizma je prioritet, no moramo osigurati našim građanima da vlasti ne krše njihova temeljna prava privatnosti i zato se protivimo automatskoj razmjeni informacija”, rekla je Marie-Christine Vergiat (GUE/NGL, Francuska).
Demetris Papadakis (S&D, Cipar) istaknuo je nužnost “holističkog” pristupa, kazavši da je razmjena informacija važna, no da je važno podržati i politike socijalne uključenosti.
“U okviru terorističkih napada smo imali europske građane koji su počinili te napade, a radi se o onim građanima koji se nisu uspjeli integrirati u društvo. Upravo marginalizacija stvara plodno tlo za razvijanje fanatizma i onih koji šire mržnju”, izjavio je Papadakis.
Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica (EPP/HDZ) koja je također jedna od članica Posebnog odbora za terorizam, istaknula je da, kada se govori o sigurnosti, razmjena informacija ima prednost u odnosu na privatnost.
Osvrnula se i na uključenost interesa Hrvatske u izvješću jer je ona ključna za održavanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe s najdužom vanjskom granicom Europske unije.
“Hrvatska pokazuje spremnost za konačan ulazak u Schengenski prostor čime ćemo dodatno osnažiti kapacitete Europske unije za uspješno suprotstavljanje svim oblicima terorističkih prijetnji”, izjavila je Šuica.
U ponedjeljak je Odbor za građanske slobode također podržao nova pravila o korištenju i prodaji kemikalija koje se mogu koristiti za izradu domaćih eksploziva. Odbor je naglasio da su u čak 40 posto terorističkih napada koji su se dogodili 2015. i 2016. u EU korišteni domaći eksplozivi.
Nova pravila se odnose na potrebu za jasnijim sustavom licenciranja prodaje opasnih kemikalija, a na popis zabranjenih tvari dodane su neke nove kemikalije poput sumporne kiseline koja se koristi za proizvodnju TATP-a, eksploziva upotrebljenog u napadima u Parizu 2015., Bruxellesu 2016. i Manchesteru 2017. godine.
(Hina)