Hrvatska je po udjelu recikliranog otpada i otpada koji završava na odlagalištima među lošijim članicama EU-a, a sudionici konferencije o gospodarenju otpadom, održane u petak u Zagrebu, složili su se da su za unaprjeđenje recikliranja i smanjenje količine otpada ključni edukacija građana i ulaganja u infrastrukturu.
Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) je na konferenciji o aktualnostima u području tehnologija za sektor gospodarenja otpadom navela da Fond trenutno ima otvorena tri javna poziva: poziv na sanaciju divljih odlagališta, poziv na otklanjanje otpadnih vozila na otocima i poziv na ograničenje korištenja jednokratne plastike u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kako bi oni postali zone bez plastike.
Čilić je napomenula da su buduća proračunska sredstva, osim za ulaganja u sustav i infrastrukturu, predviđena i za edukaciju građana.
„Bit će prostora i za edukaciju, koja daje najbolje efekte kada se provodi lokalno kroz jedinice lokalne samouprave i komunalna društva“, kazala je na konferenciji „Tehnologije za otpad i recikliranje“ koju je organizirao časopis Komunal.
Važnost uloge građana istaknuo je i Đuro Horvat, direktor Tehnixa, koji smatra da je Hrvatska na dobrom putu što se tiče pitanja zaštite okoliša. „Građani nam u tome žele biti partneri, oni smatraju da je to dužnost“, ocijenio je Horvat.
Horvat smatra da imamo dobre zakonske regulative koje su u skladu s inicijativama EU.
EU kroz Zeleni plan i politike o gospodarenju otpadom želi osnažiti kružno gospodarstvo izvlačenjem visokokvalitetnih resursa iz otpada. Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebno poboljšati upravljanje otpadom, poticati inovacije u području reciklaže i smanjiti količine smeća na odlagalištima otpada.
Po Eurostatovim podacima iz 2018. prosječni Europljanin proizveo je oko 5 tona otpada godišnje od čega je 55 posto otpada reciklirano, dok na odlagalištima otpada završi u prosjeku 38 posto otpada.
Ipak, stanje nije isto u svim državama članicama. Kao dobar primjer mogu se istaknuti Italija i Belgija koje recikliraju gotovo 80 posto svog otpada, dok su neke članice još uvijek ovisne o odlagalištima otpada u koja odlažu glavninu proizvedenog otpada.
Dio lošijeg dijela statistike je i Hrvatska, koja je po ovim podacima odlagala nešto više od 40 posto, a reciklirala 50 posto otpada. Jako mali postotak otpada u Hrvatskoj koristi se za proizvodnju energije.
Po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2020. godinu u Hrvatskoj je 56 posto komunalnog otpada upućeno na odlaganje, 34 posto na oporabu, devet posto komunalnog otpada u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO postrojenja), dok je preostali dio od jedan posto upućen na obradu nekim od ostalih postupaka predobrade (miješanje, prepakiravanje…)
Mario Roboz, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kazao je da su EU politike postavile visoke ciljeve za čije postizanje su troškovi sve veći. Ipak, kaže Roboz, napredak Hrvatske je u zadnjih desetak godina po ovom pitanju značajan.
„Što se tiče odlaganja otpada, otpad negdje mora ići, ali nam odlagališta trebaju biti zadnja instanca. Stanje se može poboljšati, ali za to treba graditi sustav i infrastrukturu“, dodao je.
Neki sudionici konferencije Ministarstvu su prigovorili zbog neusklađenih zakona. Damir Paulić iz Baranjske Čistoće kazao je da je problematično što zakoni predviđaju više reciklaže i financiranje troškova prikupljanja reciklažnog otpada, ali troškove još uvijek plaćaju poduzeća.
„Potrebno je osigurati financiranje koje ćemo osigurati izmjenom naknade, ali da bi izmijenili naknade trebamo prvo izmijeniti pravilnik o ambalaži“, odgovorio mu je Roboz.
„Volio bih da pravilnik bude donesen do sredine godine, ali ne znam točno kada će to biti“, dodao je.
(Hina)
foto: unspalsh