Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Gospodarstvo

Hrvatska ulazi u Schengen

Zahvaljujući šengenskoj zoni, građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima

Objavljeno 08.12.2022
Darija Kovačić

Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora donijeli su danas u Bruxellesu konačnu odluku – Hrvatska je od 1. siječnja 2023. punopravna članica Schengena.

O Hrvatskoj se glasalo pojedinačno, dok će se o Bugarskoj i Rumunjskoj glasati zasebno i očekuje se da će Austrija na te zemlje staviti veto.

Kako je najavio MUP-ov načelnik za granice Zoran Ničeno, 1. siječnja će se ukloniti rampe na granicama sa Slovenijom i Mađarskom i prometovat će se nesmetano, kao i u željezničkom prometu te u pomorskom prometu prema Italiji.

Hrvatska je ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine prihvatila cjelokupnu šengensku pravnu stečevinu, ali će se dio o uklanjanju kontrola prelazaka osoba preko unutarnjih granica EU-a primjenjivati tek pristupanjem šengenskom prostoru.

Što je to uopće Šengenski prostor?

Šengenski prostor ili, kolokvijalno rečeno, Europa bez granica jedno je od najopipljivijih dostignuća Europske unije i jedan od temelja europskog projekta. Područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Zahvaljujući šengenskoj zoni, građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.

Obuhvaća 26 zemalja, od kojih su 22 članice Europske unije i četiri zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je na izlasku i iz Europske unije. Šengenskom zonom obuhvaćeno je oko 400 milijuna ljudi.

Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luksemburgu, u kojem je 1985. potpisan sporazum (na snazi je od 1995.) o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između članica EU-a. Sporazum se kasnije širio kao i Europska unija, a članstvo u EU ne podrazumijeva i članstvo u Schengenu.

Šengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Zbog toga je pooštren nadzor vanjskih granica. Ulaskom u Schengen Hrvatska bi štitila vanjsku granicu Europske unije, a samim time jasan je i oprez drugih članica prije nego što nam prepuste obavljanje tako odgovorne zadaće.

Koja je svrha te korist Schengena?

Unutar granica Europske unije svakodnevno putuje do 3,5 milijuna osoba, a sloboda kretanja u praksi može značiti različita prava za različite kategorije ljudi.

Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici. Europska komisija procjenjuje da bi zatvaranje unutarnjih granica Europske unije u deset godina dovelo do troška od 100 do 203 milijarde eura i otežalo prekogranično putovanje za 1,7 milijuna ljudi.

Schengenom se ukida kontrola unutarnjih i osnažuje zaštita vanjskih granica. Kada jednom uđu u područje Schengena, ljudi mogu putovati od jedne do druge države članice bez graničnih kontrola. No postoje izuzeci od ovog pravila. Ako situacija zahtijeva privremeni pojačani nadzor, nadležna tijela mogu provjeravati pojedince na ili blizu granice.

Schengen podrazumijeva zajedničku politiku za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala policijskom i pravosudnom suradnjom.

Tagovi: europska unija, granice, schengen,

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE