Iranski odvjetnici zatražit će u ponedjeljak od Međunarodnog suda pravde ICJ da naredi SAD-u ukidanje sankcija protiv Teherana koje je uveo predsjednik Donald Trump.
U tužbi se kaže da američke sankcije, koje pogađaju ionako slabo iranskog gospodarstvo, krše malo poznati sporazum o prijateljstvu dviju zemalja iz 1955.
SAD će protuargumente iznijeti u utorak. Očekuje se da će pravni zastupnici SAD-a reći kako najviši UN-ov sud nije nadležan, da sporazum više ne vrijedi i da ga sankcije ne krše.
Usmena saslušanja, a zapravo zahtjev Irana da sud donese privremenu mjeru, trajat će četiri dana, a odluka sudaca očekuje se u roku od mjesec dana.
Glavnom sudskom tijelu UN-a sa sjedištem u Haagu Iran se obratio u srpnju pošto je Trump odlučiti ojačati sankcije optužujući Iran za prikrivene nuklearne ambicije.
Trump je u svibnju objavio da povlači Sjedinjene Države iz međunarodnog nuklearnog sporazuma JCPOA što ga je 2015., s Iranom potpisalo šest sila (uz SAD još Francuska, Kina, Njemačka, Rusija i Velika Britanija).
Njime se ograničava iranski program obogaćivanja uranija kako se ne bi mogao upotrijebiti za razvoj atomskog oružja, a zauzvrat su Iranu ublažene međunarodne sankcije, kojih je većina ukinuta u siječnju 2016.
Prvi krug sankcija Washington je uveo početkom kolovoza ciljajući banke i financije, a novi krug 5. studenoga bit će uperen na naftni i plinski sektor koji je glavni izvor prihoda Islamske Republike.
Službeni Teheran poziva suce ICJ-a da narede SAD-u “da bez odgode” ukinu te mjere i obrazlaže da obnovom sankcija Washington krši odredbe Američko-iranskog sporazuma o prijateljstvu, gospodarskim odnosima i konzularnim pravima iz 1955.
U roku od dva mjeseca ICJ treba odlučiti o sankcijama nakon niza ročišta koji počinju u ponedjeljak, ali do konačne odluku mogle bi proteći godine.
Teheran ističe da se obnova američkih sankcija već negativno odrazila na gospodarstvo, a iranska valuta rial izgubila je od travnja gotovo trećinu vrijednosti.
Svoju odluku o sankcijama Trump je dopunio ultimatumom drugim državama koje tako moraju odučiti hoće li nastaviti poslovati s Iranom ili SAD-om.
Brojne grupe, među njima njemačke Siemens i Daimler kao i francuske Total, Peugeot i Renault najavile su, radi zaštite vlastitih interesa, povlačenje iz Irana zbog američkih sankcija.
“SAD nameće Iranu gospodarsku opsadu sa svim dramatičnim posljedicama koje takva politika donosi opkoljenom iranskom stanovništvu”, piše Iran u zahtjevu ICJ-u.
Jednostrano američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma prema kojem se Iran obvezuje da neće nikada razvijati atomsko oružje, ne odobravaju druge svjetske sile.”Iranska pozicija je ojačana zahvaljujući potpori brojnih europskih država, a jedan od ciljeva (prijave sudu) je javno osuditi poteze Sjedinjenih Država”, rekao je Eric De Brabandere, profesor na Sveučilištu u Leidenu za “javno rješavanje međunarodnih sporova” te ocijenio da time sudski sporovi Irana “dobivaju određeni publicitet”.
Donald Trump napominje da sankcijama želi “ojačati pritisak” na iranski režim kako bi ga primorao da “promijeni ponašanje”, a to se odnosi na iranski balistički program i na “štetne iranske aktivnosti”. Trump opetuje da je “otvoren” za sklapanje novog nuklearnog sporazuma s Iranom, što Teheran odbija pa je tako prošli tjedan vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei objavio da sa “SAD-om neće biti ni rata ni pregovora”.
Europske zemlje predane su očuvanju sporazuma, ali u želji da privole SAD da ostane u njemu, bile su spremne razgovarati o proširenju ugovora novim obvezama. Riječ je četiri prijedloga: produljiti nadzor iranskih nuklearnih aktivnosti nakon 2025., uključiti u sporazum i nadzor iranskog programa balističkih projektila, te ograničiti iransko vojno sudjelovanje u regiji, u ratu u Siriji i Jemenu.
ICJ treba do 8. listopada razmotriti drugu tužbu Iran protiv SAD-a iz 2016., a podnesena je zbog toga što je SAD zamrznuo gotovo dvije milijarde dolara iranske imovine.
(Hina)