Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je u razgovoru za Hinu da Hrvatska zbog najboljeg rada policije u ovom dijelu Europe može ustrajati u želji da ostane otvorena zemlja bez ograda i žilet žica, s empatijom prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom, ali i odlučnošću da interese svojih građana stavi na prvo mjesto.
Osim o pitanjima zaštite granica i politici prema migrantima koja je donedavna prijetila oštrim podjelama u europskom političkom prostoru ministar je u intervjuu za Hinu govorio i o svojim nedavnim susretima s kolegama iz SAD-a i gotovo cijele Europe, radu policije u turističkoj sezoni i obrani od požara.
Pitanje migranata dovelo je do oštrih podjela u europskim političkim strukturama. Spominjale su se i krajnosti poput potpunog zatvaranja granica i angažiranja vojske?
Smatram da su podjele na koje aludirate većim dijelom prevladane zaključcima Europskog vijeća (EV) od 28. lipnja ove godine. S austrijskim kolegom Herbertom Kicklom sam u dva razgovora riješio sve dvojbe što se tiče nadzora hrvatske granice. Hrvatska, upravo zbog priprema za članstvo u šengenskom prostoru, sustavno gradi svoje policijske kapacitete pa tako i kapacitete granične policije. Hrvatska policija je sposobna odgovoriti na pojačane migracijske pritiske s kojima smo suočeni proteklih mjeseci, a koji su realno još uvijek daleko ispod razine krizne 2015. i 2016. godine.
Postizanjem dogovora o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama na sastanku EV-a uspostavljena je nova paradigma. I na kraju, dogovor je bio moguć jer je svima bilo jasno da će rješavanje migracijskog pitanja ili dodatno ujediniti ili do kraja podijeliti EU. Unija u odgovoru na migracijski izazov prvi puta podjednak naglasak stavlja na sva tri aspekta – vanjski, unutarnji i na bolju zaštitu vanjskih granica EU. Vanjski aspekt odnosi se na jačanje suradnje s državama sjeverne Afrike, Sahela i Roga Afrike, ali i Bliskog istoka i Azije. To su države podrijetla i tranzita migranata. Unutarnji aspekt osigurava nastavak pregovora o reformi Zajedničkog europskog sustava azila. Treći aspekt, zaštita vanjskih granica EU, po mom je osobnom mišljenju ključan.
U kojoj je europskoj državi vladajuća politička struja trenutno najbliža politici hrvatske vlade po tom pitanju, a u kojoj najudaljenija? To vas pitam i kao međunarodnog tajnika HDZ-a.
Nekoliko puta sam već istaknuo da su zaključci EV-a potpuno na tragu naše migracijske politike koju provodimo od prvog dana mog dolaska na dužnost ministra unutarnjih poslova. To su zakonite, kontrolirane i održive migracije. To podrazumijeva zaštitu granica od nezakonitih prelazaka, podršku politici premještaja i preseljenja kao zakonitih putova dolaska u Europu, dakle solidarnost s izbjeglicama u stvarnoj potrebi za međunarodnom zaštitom, ali u brojevima koji ne preopterećuju naše prihvatne, administrativne i sve druge kapacitete važne za njihovu uspješnu integraciju u naše društvo.
Dakle, ne bih rekao da smo u bilo kojoj državi članici Europske unije tražili uporište za našu migracijsku politiku, već je obrnuto, odlučili smo samostalno, sukladno interesima Hrvatske, ostati otvorena zemlja bez ograda i žilet žica, zemlja koja ima empatiju prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom, ali ne dopušta ilegalne migracije i zaustavlja krijumčare.
Imamo u vidu da je velik broj naših građana u recentnoj povijesti bio upravo u tom statusu, ali smo jednako tako odlučni sigurnost naše države i naših građana staviti na prvo mjesto. To znači da odlučno štitimo hrvatske granice i ne dopuštamo ekonomskim migrantima da nezakonitim prelascima, zloporabom sustava azila i sekundarnim kretanjima prema drugim članicama EU dovode u pitanje našu sigurnost, sigurnost Unije u cjelini te opstojnost šengenskog prostora.
U posljednje vrijeme razgovarali ste s kolegama ministrima iz SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Austrije i drugih zemalja, sudjelovali na sigurnosnim forumima i susretima na EU razini. Može li Hrvatska u zaštiti granica dobiti i konkretnu pomoć prijateljskih zemalja?
Podrška partnera s kojim sam razgovarao nije izostala. Frontexov zrakoplov od prošle srijede pomaže u nadzoru hrvatske kopnene i morske granice s BiH, Crnom Gorom i Italijom. Uz to, Hrvatskoj je odobrena i dodatna financijska omotnica u iznosu od 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje zelene granice s BiH i Crnom Gorom.
U kontekstu jugoistočne Europe, intenzivirani su pregovori o zaključivanju statusnih sporazuma koji će omogućiti raspoređivanje osoblja Europske granične i obalne straže na granice naših susjednih zemalja. BiH je, s obzirom na otvaranje nove migracijske rute kojoj svjedočimo od početka ove godine, odobrena financijska pomoć u iznosu od 1,5 milijuna eura. Pokrenut je i politički dijalog Komisije i Europske službe za vanjske odnose o viznoj politici jer su neke od naših susjednih zemalja odlukama o liberalizaciji viznog režima s pojedinim državama Bliskog istoka i Afrike dale izravan poticaj za pojačana migracijska kretanja prema Hrvatskoj i drugim članicama EU-a. To ide na ruku krijumčarskim mrežama i pridonosi jačanju trenda sekundarnih kretanja diljem EU-a i to uglavnom ekonomskih migranata koji ne ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu.
Hrvatski je stav da se u suzbijanje nezakonitih migracija na tzv. Balkanskoj ruti aktivnije moraju uključiti i ostale države. Ima li kakvih konkretnih rezultata?
U raspravi o zaključcima EV-a iz lipnja premijer Andrej Plenković posebno se založio za uvrštavanje reference na tzv. zapadno-balkanski migracijski pravac i doprinos koji očekujemo od zemalja duž tog migracijskog pravca. To je na odgovarajući način uvršteno u paragraf 4. zaključaka EV-a. S ministrima unutarnjih poslova BiH, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije sam i prije usvajanja zaključaka EV-a razgovarao o doprinosu koji mogu i trebaju dati u zaštiti vanjskih granica s obzirom na pojačana migracijska kretanja. Prije svega ulaganjem u kapacitete granične policije, razmjenom informacija, izgradnjom prihvatnih kapaciteta, preuzimanjem pravne stečevine EU-a u području azila, provedbom sporazuma o readmisiji i usklađivanjem vizne politike sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
To su obveze koje su kao kandidati i potencijalni kandidati za članstvo preuzeli sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju te mjerilima koja u pristupnim pregovorima trebaju ispuniti u području pravde, slobode i sigurnosti. Upravo je bolja suradnja u području sigurnosti i migracija jedan od šest prioritetnih područja suradnje s državama jugoistočne Europe prema novoj Strategiji proširenja koju je Europska komisija predstavila u veljači ove godine.
‘Suradnja na pitanju migracija je zajednički interes’
Smatram da je suradnja u tom području u zajedničkom interesu Hrvatske, država jugoistočne Europe i Europske unije. Sigurnost je temelj na kojemu počiva razvoj svake države i društva.
Štiteći svoju granicu Hrvatska ujedno štiti jednu od najdužih vanjskih granica EU. Svjesni smo da će naša odgovornost u tom smislu uskoro biti još veća i za to se svakoga dana sustavno i odgovorno pripremamo.
Međutim, odgovornost Hrvatske u zaštiti europskih granica treba promatrati u širem kontekstu. Zato smo povjerenike Komisije, izvršnog direktora Frontexa i naše europske partnere, prije svega Sloveniju, Austriju, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju senzibilizirali s jedne strane za potrebu pružanja jače političke, tehničke i financijske pomoći državama našeg neposrednog susjedstva te im, s druge strane, približili važnost članstva Hrvatske u šengenskom prostoru koje će pridonijeti jačanju ukupne sigurnosti EU-a.
To je jedan od osnovnih preduvjeta za ponovno pridobivanje povjerenja europskih građana, značajno narušenog posljedicama migracijske krize i terorističkih napada u Europi. Naše članstvo u Schengenu važno je i za ukidanje kontrola na unutarnjim granicama Schengena.
Hrvatska čim prije želi u Schengen. Kada bi se taj cilj mogao i ostvariti?
Kada će to biti ostvareno, ne želim spekulirati, jer nakon završetka ispunjenja tehničkih uvjeta, sve države EU se moraju suglasiti kako bi se odlučilo o ukidanju nadzora na našim unutarnjim granicama.
Međutim, Hrvatska mora i hoće, sa svoje strane, ispuniti sve potrebne preduvjete te se nadam da bi to mogli ispuniti do kraja ove godine. Nakon toga će biti potrebni dodatni diplomatski angažmani kako bi uvjerili svaku državu ponaosob da je Hrvatska pouzdani partner koji jamči sigurnost vanjske šengenske granice, što smo činili i do sada na svakom od spomenutih sastanaka s europskim kolegama.Iz sredstava Schengenskog instrumenta već smo nabavili veliki broj tehničke opreme i vozila, stacionarne i mobilne sustave te radare za nadzor državne granice i na tom tragu nastavljamo koristiti fondove koji su nam na raspolaganju u aktualnom Višegodišnjem financijskom okviru. Naveo je i kako obučavaju policajce u skladu s novom Schengenskom granicom.
Koliko bi policajaca trebali imati u Hrvatskoj da sustav besprijekorno funkcionira? Od početka mandata rješavate probleme neadekvatne opreme, policajcima rastu plaće, no i dalje se govori o nedostatku ljudi na terenu.
U MUP-u je zaposleno 20 138 policijskih službenika. Sada će početi raditi 368 polaznika koji su završili Programa obrazovanja odraslih za policajca, a od rujna u taj Program kreće 600 novih polaznika. U zadnjih 5 godina, broj zaposlenih policijskih službenika se gotovo i ne mijenja.
Kada bi bila popunjena sva predviđena radna mjesta po sistematizaciji, služba bi se mogla uspješno organizirati tako da ne nedostaje ljudi na terenu. Također, s postojećim brojem zaposlenika u policijskim postajama, a prema novom i prilagođenom funkcionalnom ustroju i organizaciji rada, povećala bi se učinkovitost i isplativost rada policije uz smanjenje administrativnih i povećanje operativnih poslova. Angažiranje pričuvne policije bi, zbog potrebe povremenog pojačanog angažiranja na određeno vrijeme, na manjem području pojačalo učinkovitost i efikasnost policijskog rada na terenu.
Možemo li pomoć i iskustva očekivati i u poboljšanju zaštite od požara? Kakvi su trenutni hrvatski vatrogasni kapaciteti?
Ključna je riječ u MUP-u prevencija. Provodimo niz preventivnih aktivnosti – policijski službenici i inspektori zaštite od požara premještaju se iz unutrašnjosti prema priobalju radi nadzora nad mjerama zaštite od požara, aktivno i kontinuirano surađujemo s raznim institucijama, medijima, lokalnom i državnom upravom na prevenciji, ali i ukazujemo na važnost razvijanja svijesti građana o zaštiti od požara.
Sve naše operativne vatrogasne postrojbe, javne i dobrovoljne kao i osposobljene snage Ministarstva obrane, od prošle godine do danas konstantno rade na dodatnom osposobljavanju, usavršavanju i tehničkoj opremljenosti te su spremne za brza i učinkovita djelovanja. Ove godine osigurali smo oko 14 milijuna kuna za aktivnosti prevencije, pripravnosti i odgovora na požare. U odnosu na proteklu godinu, požara je za 85 posto manje, naravno tome je pomogao i duži kišni period, ali i dosljedna provedba Programa aktivnosti.
Hrvatska ima izgrađen sustav gašenja požara otvorenog prostora koji se može nositi sa zahtjevima na terenu. No, veliki požari se u većini slučajeva događaju u složenim meteorološkim uvjetima kada ni kapaciteti koje imamo ne mogu u potpunosti djelovati, pogotovo zračne snage. Vidljiv je i trend globalnog zatopljenja pa se pojavljuju požari otvorenog prostora u onim krajevima Europe gdje ih nije bilo dosada, kao što je slučaj požara u Švedskoj prije nekoliko dana. Morao se uključiti i Europski mehanizam za civilnu zaštitu kako bi se požari stavili pod kontrolu i ugasili. Iako u zračnim snagama imamo u prosjeku, i u usporedbi s drugim zemljama, najjaču operativu, sustav vatrogastva treba nadograđivati i opremati modernom tehnikom.
‘Modernizacija opreme novcem iz EU fondova’
Spomenuo bih veliki projekt nabave vatrogasnih vozila i komunikacijske opreme iz fondova Europske unije u vrijednosti višoj od 30 milijuna eura. Ministarstvo unutarnjih poslova i Državna uprava za zaštitu i spašavanje aktivno rade na pripremi i provedbi projekta „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH“ kojim bi se za javne vatrogasne postrojbe i središnja dobrovoljna vatrogasna društva nabavilo 91 vatrogasno vozilo i 3 zapovjedna stožerna vozila. Projekt je sufinanciran kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020“.
Hrvatska u Europskom mehanizmu civilne zaštite sudjeluje od 2008. godine. Vrijedno je istaknuti da je Hrvatska od 2007. do 2017. godine 17 puta svojim kapacitetima civilne zaštite pružila pomoć u sedam država i to sa 1.121 letova u kojima su naši kanaderi i piloti bili u pogonu 360 sati. Vlastitoj otpornosti na katastrofe doprinijet ćemo i namjenskom pričuvom na razini Europske unije, uspostavom tzv. RescEU-a. To su europski kapaciteti za civilnu zaštitu kojima će se nadopunjavati postojeći nacionalni kapaciteti. Tako je moguć koordiniran europski odgovor koji se aktivira ako u slučaju neke katastrofe nacionalni kapaciteti nisu dovoljni. Govorimo o zrakoplovima za gašenje šumskih požara, crpkama visokog kapaciteta, potragama i spašavanjima u gradovima, poljskim bolnicama te timovima za hitnu medicinsku pomoć. Hrvatska podržava ovakav europski mehanizam, ali to nipošto ne znači odustajanje od nacionalnih kapaciteta. RescEU je mehanizam koji nam je svima dostupan, ako i kad se za njim ukaže potreba.
Svaka turistička sezona novi je sigurnosni izazov. Ponajviše zbog velike stope kriminala. Kako se policija nosi s povećanim opsegom?
Policija se za svaku turističku sezonu posebno priprema, planira i provodi sve potrebne aktivnosti kako bi se svi turisti u Hrvatskoj doista osjećali sigurno na svim destinacijama.
Po prvi puta ove godine osnovan je i Stožer za provedbu mjera sigurnosti u turističkoj sezoni sa sjedištem u Zadru iz kojeg se nadziru, koordiniraju i usmjeravaju sve aktivnosti koje se provode tijekom turističke sezone. Stožerom rukovodi jedan od zamjenika glavnog ravnatelja policije koji donosi i taktičke i operativne odluke. Na taj se način policijski resursi mogu, sukladno prosudbama i potrebama, preusmjeravati na područja za koja se procijeni da zbog sigurnosnih rizika zahtijevaju pojačanu nazočnost policijskih službenika. Na primjer, veliki glazbeni festivali kojih je diljem Jadrana već bilo, a na kojima se okupljaju deseci tisuća posjetitelja, Ultra Europe u Splitu i druga značajnija javna okupljanja…
Koliko policajci iz unutrašnjosti u sezoni pomažu kolegama na moru?
Ove je godine na ispomoći policijskim upravama na moru upućeno oko 250 policijskih službenika i to temeljnih policajaca, prometnih policajaca, kriminalističkih službenika iz policijskih uprava u unutrašnjosti, ali i 89 stranih policijskih službenika. To je projekt po kojem je hrvatska policija brendirana u Europi, ali i u svijetu. Strani policijski službenici dolaze iz 18 država i rade zajedno s našim policajcima; pomažu u komunikaciji s turistima, ulijevaju povjerenje, premošćuju kulturološke i jezične barijere te doprinose ugledu Hrvatske kao sigurne turističke destinacije. S nama su po prvi puta ove godine i policajci iz NR Kine. Izvrsno su se snašli u Zagrebu u kojem ih susreću njihovi sugrađani.
Također, sve policijske uprave, kako kontinentalne tako i priobalne, u suradnji s Vijećima za prevenciju županija, gradova i općina tiskale su i distribuiraju promidžbene letke za strane turiste kojima se na desetak svjetskih jezika goste upućuje na sigurno ponašanje.
U odnosu s našim građanima želja nam je policiju približiti ljudima. Sigurnost građana hrvatskoj policiji osnovni je posao i ona je tu zbog njih. Dobar smo primjer mogli vidjeti na dočeku hrvatskih nogometnih reprezentativaca koji je unatoč stotinama tisuća ljudi na zagrebačkim ulicama prošao bez incidenta. Kolege zato želim još jednom pohvaliti! Mislim da je u približavanju policije i građana tih dana pomogla i sugestija Ravnateljstva policije da policajci mogu nositi i znakove hrvatske nogometne reprezentacije, uz koja su se, naravno, morala vidjeti i službena obilježja.
Andrej Matijašević
(Hina)