Prema podacima iz predloženog rebalansa, Hrvatska će u ovoj godini iz europskih fondova povući gotovo 2,7 milijardi kuna manje nego što je bilo određeno prvotnim planom.
Stavka “pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU”, koja najvećim dijelom obuhvaća upravo Unijine fondove, dosad je bila planirana u iznosu većem od 13,6 milijardi kuna. No, prijedlogom rebalansa ona se smanjuje za 2,65 milijardi, pa nova, korigirana vrijednost prihoda iz blagajne EU za 2018. godinu iznosi nešto više od 10,9 milijardi kuna.
Bivša savjetnica ministra uprave, Sonja Čikotić, saborska zastupnica iz redova Mosta, upozorila je na tromost i nezainteresiranost korištenja sredstva koja ima Hrvatska na raspolaganju i koja bi trebala poduprijeti njezin razvoj.
– Kroz pet godina članstva u EU dodijelili smo svega 52 posto sredstava. Svi koji se imalo razumiju u EU fondove, svjesni su da se dodijeljena sredstva nisu relevantan podatak, jer veliki projekti se ne provode određenom dinamikom. Dolazi do otkazivanja, a kroz postupke javne nabave ostvaruju se uštede, stoga je optimalno ugovarati ih još više i to čim prije – navodi Čikotić.
– Zar je moguće u sljedeće dvije godine stići ugovoriti sve ono što se ugovaralo kroz pet godina? No, pravi podatak koji govori o (ne)uspješnosti korištenja EU sredstva proizlazi iz onih deklariranih troškova koji su sadržani u izjavi o izdacima, a podaci govore da smo na 9%. Poslani su u lipnju 2017., a sada je već kraj 2018. godine. Zašto ne potražujemo od Bruxellesa ono što smo u Hrvatskoj realizirali? Ovakvo prebacivanje sredstva iz godine u godinu posljedično će dovesti do automatskog opoziva dijela sredstva, a brojke bi mogle biti opasne po državni proračun – objasnila je Čikotić.
Izvješće državne revizije za Operativni program Konkurentnost i kohezija do 31. prosinca 2017. za tematski cilj promet pokazuje da se korisnicima dodjeljuje 913,1 milijuna eura. Isplaćeno je 67,8 milijuna eura, a sustavu su dostavili račune u vrijednosti svega 56,6 milijuna eura.
– Ako je takvo stanje u prometu, kakvo je tek u drugim sektorima? Vlada ne može i ne smije zatvarati oči na totalni fijasko od neostvarivanja cilja povlačenja EU sredstva. Nije normalno da tako tromo i nezainteresirano koristimo sredstva koja imamo na raspolaganju i koja bi trebala poduprijeti naš razvoj. Zamislite kakve bi stope rasta gospodarstvo bilježilo da smo privukli 2,6 milijardi kuna više. Ovo je potpuni podbačaj. Ako vladajući nastave ovim tempom, Hrvatska može izgubiti milijardu eura zbog loše apsorpcije sredstava iz EU fondova – zaključila je Čikotić.
Svoju zabrinutost, Čikotić je podijelila i na svome Facebook profilu….
– Kažu da stignemo sve to do 2023.godine, dok se građani iseljavaju, dok mladost odlazi, dok siromaštvo građana raste, oni imaju vremena. Tih 2,7 mlrd kuna manje u korištenju EU fondova znači MANJE dječjih igrališta, sortirnica za sustav gospodarenja otpadom, vodoopskrbnih sustava za građane, kilometara ceste i željeznice, digitalizacije….
foto: Pexels (ilustracija)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?