Činjenica da se za sve preglede čeka dugo već je svima dobro poznata. Boli zub, noga, ruka, situacija je alarmantna, a doktora ”ni za lijeka.” Stanje u bolnicama obično je tako, iako doktori u pravilu uvijek prime hitne pacijente. Slična stvar je i s magnetnom rezonancom, za koju se čeka najduže. Glas Istre objavio je da se na magnetnu rezonancu u pulskoj bolnici čeka do dvije i pol godine, a u KBC-u Sestre milosrdnice čeka se 1409 dana. U tom razdoblju, rekli bismo, već i zaboravimo iz kojeg razloga smo trebali na magnetnu rezonancu…
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u četvrtak da brojne pretrage nisu žurno indicirane, a značajan dio nije ni potreban. – Liste čekanja su velike, ali brojne su pretrage koje nisu žurno indicirane, a značajan dio nije ni potreban. To je realnost Hrvatsk – rekao je Kujundžić novinarima pred Banskim dvorima.
Govoreći o pulskoj bolnici, Kujundžić je rekao da dva trenutka treba naglasiti.
– Liječnik ili liječnica u Puli procijenili su da to treba napraviti i da je u podlozi ozbiljna bolest. Imaju prioritetne liste, što mnogi nisu razumjeli, i unutar tri do sedam dana riješi se bilo koji dijagnostički postupak. S druge strane, Pulu je ova Vlada prepoznala kao jednu od rijetkih velikih bolnica koja nije imala magnetsku rezonancu i prije tri mjeseca smo kupili uređaj koji će sada riješiti liste čekanja u Istri – ističe Kujundžić.
Upitan jesu li on i ministar financija Zdravko Marić riješili nesuglasice vezano za trošarine na cigarete i alkohol na kojima Kujundžić inzistira, ustvrdio je da njih dvojica nemaju nikakvih nesporazuma.
“Nemamo nas dvojica nikakvih nesporazuma. Ja kao ministar zdravstva zastupam stav da treba poduzeti preventivne mjere kako hrvatska djeca ne bi ušla u svijet alkohola i cigareta, koji kasnije rade užas – i demografski i zdravstveni. Financijski problemi su mi u ovom trenutku sekundarni u odnosu na to značenje”, rekao je Kujundžić.
Odbacio je tumačenja da želi povećati trošarine na cigarete i alkohol kako bi smanjio dugove u zdravstvu.
“Dugove u zdravstvu smo naslijedili i bilo bi dobro da su manji jer zdravstveni troškovi u svijetu su svake godine veći pet do osam posto. Svi novi lijekovi koštaju, ali u slučaju kada govorimo o preventivnim praksama koje se odnose na alkohol i cigarete, radi se o prevenciji, da hrvatska djeca ne ulaze u taj svijet”, poručio je.
(Hina)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?