Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić danas je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora upozorila da se u sklopu obnove Zagreba ne postavlja pitanje što je sa zgradama javne namjene, a građana se to itekako tiče jer bi iz svog džepa mogli platiti cjelokupnu obnovu, ako se u slijedećih godinu dana ne povuku sredstva iz Fonda solidarnosti.
„Za nešto više od godinu dana, u lipnju 2022. istječe rok, a ako se sve ne obavi kako treba i na vrijeme, teret bi mogli snositi građani. Treba istaknuti da su javni pozivi kasnili, a o njihovoj kvaliteti najbolje govori činjenica da su se naknadno mijenjali uvjeti, a takav primjer je Katoličko sveučilište s kojim je Vlada sklopila sporazum o suradnji, a zbog loše raspisane prve varijante poziva, nije se uklapalo u program obnove. Veliki problem o kojem se ne govori jest neravnopravnost jer se zaštićeno kulturno dobro ne tretira na jednaki način. Naime, zašto Sabor ili HAZU može, a instituti i fakulteti koji se nalaze u zgradama koje su zaštićeno kulturno dobro ne mogu?
Riječ je o nelogičnim kriterijima, obzirom da se ne gleda stanje zgrade, već djelatnost koju obavlja institucija koja se nalazi u određenoj zgradi. To je neprikladno budući je od potresa stradala kulturno-zaštićena zgrada, a ne institucija u njoj, pa bi se i kriteriji trebali odnositi na zgradu, a ne instituciju koja se u njoj nalazi“, navodi Selak Raspudić.
Naglasila je kako su u natječaju za Ministarstvo znanosti i obrazovanja rokovi prekratki, jer se traži kompletna dokumentacija, provođenje javne nabave za svaki stadij, građevinska dozvola, te dovršenje radova u situaciji nestašice majstora, u beznadno kratkom roku.
Kao rješenje je Marija Selak Raspudić predložila da se svim javnim ustanovama, koje su zaštićeno kulturno dobro, omogući da se kao takve prijave na javni poziv, te se adekvatno prenamijene sredstva za tu svrhu i ponovo otvori poziv.
„Potrebne su upute onima koji izdaju građevinsku dozvolu, dozvolu za vodu i sve ostale potrebne dozvole za početak radova, jer ove institucije moraju biti prioritet, inače se neće sve moći obraditi na vrijeme, zbog čega se neće stići prijaviti na natječaj, a to znači da ćemo njihovu obnovu platiti iz vlastitog džepa umjesto iz sredstava EU. Vezano za obnovu fakulteta, nužan je hodogram obnove, odnosno prioritetna lista po kojoj će se obnavljati znanstvene institucije i to zbog potrebnog razmještaja studenata i osiguravanja radne snage.“
Foto: Most