Tumori kože danas predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih problema modernog doba. Broj oboljelih kontinuirano raste diljem svijeta, ali i u Hrvatskoj, gdje se svake godine bilježi sve više slučajeva melanoma te nemelanomskih karcinoma kože – bazocelularnog karcinoma (BCC) i planocelularnog karcinoma (SCC). Uz razvoj malignih promjena, kronično izlaganje UV zračenju dovodi i do ubrzanog starenja kože, poznatog kao fotoaging.

Iako mnogi sunce još uvijek povezuju sa zdravljem, vitaminom D i preplanulim izgledom, dermatolozi upozoravaju da UV zračenje ostavlja duboke posljedice na koži od estetskih promjena pa sve do razvoja raka kože.

Melanom – najagresivniji tumor kože

Melanom nastaje iz melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin. Smatra se najopasnijim oblikom raka kože zbog izrazitog potencijala metastaziranja. Može nastati na postojećem madežu ili na potpuno zdravoj koži, a posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se sve češće pojavljuje kod mlađih osoba.

Prema podacima Hrvatskog registra za rak, u Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira više od 1000 novih slučajeva melanoma. Tijekom 2022. godine zabilježena su 994 nova slučaja melanoma, uz kontinuirani porast incidencije posljednjih desetljeća. Melanom je danas među najčešćim malignim bolestima srednje životne dobi.

Rano otkrivanje melanoma iznimno je važno jer je prognoza u početnim stadijima vrlo dobra. Upravo zato je redoviti pregled madeža jedan od ključnih koraka u pravovremenom prepoznavanju sumnjivih promjena na koži. Petogodišnje preživljenje kod ranog melanoma prelazi 90 %, dok kod metastatske bolesti značajno pada.

BCC i SCC – najčešći tumori kože

Bazocelularni karcinom (BCC) najčešći je maligni tumor kože i čini oko 70–80 % svih karcinoma kože. Nastaje sporo, rijetko metastazira, ali može lokalno destruktivno zahvatiti okolna tkiva i dovesti do ozbiljnih funkcionalnih i estetskih posljedica ako se ne liječi pravovremeno.

Planocelularni karcinom (SCC) drugi je najčešći tumor kože i češće nastaje na kronično oštećenoj koži. Za razliku od BCC-a, SCC ima veći potencijal metastaziranja, osobito kod imunokompromitiranih pacijenata ili kada se nalazi na visokorizičnim lokalizacijama poput usana, uški ili vlasišta. Oba tumora usko su povezana s dugogodišnjim UV oštećenjem kože.

Fotoaging – prerano starenje kože uzrokovano suncem

Dermatolozi danas razlikuju kronološko starenje kože od fotoaginga – prijevremenog starenja kože uzrokovanog ultraljubičastim zračenjem. Procjenjuje se da je čak 80 % vidljivog starenja kože lica posljedica upravo UV izloženosti. UV zrake prodiru duboko u kožu i oštećuju kolagen, elastin i DNA stanica. Posljedice se ne vide odmah, nego se godinama akumuliraju. Koža “pamti” svako izlaganje suncu.

Najčešći znakovi fotoaginga uključuju:

• duboke bore
• gubitak elastičnosti kože
• neujednačenu pigmentaciju
• hiperpigmentacije i sunčane pjege
• proširene kapilare
• grubu i suhu teksturu kože
• aktiničke keratoze – prekancerozne promjene
• opuštenost kože i sivkast ten

Za razliku od prirodnog starenja, fotoaging često daje koži zadebljan, grub i oštećen izgled.

UVA i UVB zrake – koja je razlika?

UVB zrake odgovorne su prvenstveno za opekline od sunca i direktno oštećenje DNA stanica, dok UVA zrake prodiru dublje u dermis i glavni su uzrok fotoaginga. Upravo UVA zračenje razgrađuje kolagen i elastinska vlakna te dovodi do nastanka bora i pigmentacijskih promjena.

Važno je naglasiti da UVA zrake prolaze kroz oblake i staklo, zbog čega je koža izložena njihovom djelovanju tijekom cijele godine, čak i kada nije sunčano.

Solariji – umjetno UV starenje i povećan rizik melanoma

Korištenje solarija značajno povećava rizik razvoja melanoma i drugih tumora kože. Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je solarije kao karcinogene najviše kategorije, uz bok duhanskom dimu. Osobe koje koriste solarij prije 35. godine života imaju značajno povećan rizik razvoja melanoma, a učestalo korištenje solarija ubrzava fotoaging kože:

• raniji nastanak bora
• izražene hiperpigmentacije
• gubitak tonusa kože
• proširene pore i kapilare

Preplanuli ten zapravo predstavlja obrambenu reakciju kože na oštećenje DNA.

Prevencija – najbolji antiage i onkološki tretman

Dermatolozi naglašavaju kako je prevencija najvažniji korak i u očuvanju zdravlja kože i u usporavanju starenja.

Ključne preventivne mjere uključuju:

• svakodnevno korištenje SPF zaštite, tijekom cijele godine
• izbjegavanje sunca između 10 i 17 sati
• nošenje šešira, sunčanih naočala i zaštitne odjeće
• izbjegavanje solarija
• redovite dermatološke preglede madeža
• samopregled kože jednom mjesečno

Danas znamo da SPF nije samo zaštita od opeklina, već i jedan od najvažnijih anti-age proizvoda.

Koža pamti svaku minutu provedenu na suncu. Ono što danas vidimo kao “zdravu boju tena”, koža često godinama kasnije pokaže kroz bore, pigmentacije i, nažalost, tumore kože. Upravo zato edukacija, prevencija i redoviti dermatološki pregledi imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kože i ranom otkrivanju potencijalno opasnih promjena.

”Ako primijetite novu promjenu na koži, madež koji mijenja oblik, boju ili veličinu, ranicu koja ne cijeli ili bilo kakvu sumnjivu leziju, važno je javiti se na dermatološki pregled bez odgađanja. Preventivni pregled madeža preporučuje se barem jednom godišnje, a posebno osobama koje imaju velik broj madeža, svijetlu put, povijest intenzivnog izlaganja suncu ili melanom u obiteljskoj anamnezi ” – naglašava doc.dr.sc. Ivana Prkačin, jedna od vodećih hrvatskih specijalistica dermatovenerologije i subspecijalistica dermatološke onkologije. 

U poliklinici SIAI dostupni su dermatološki pregledi madeža i dermatoskopija s ciljem ranog otkrivanja promjena kože i pravovremene dijagnostike tumora kože. Rana dijagnoza spašava život.

Foto: Bojan Zibar

Tagovi: doc.dr.sc. Ivana Prkačin, melanom, Poliklinika SIAI, pregled madeža, Tumori kože,