Ivan Prskalo se visoko pozicionirao na Mostovoj listi za izbore za Europski parlament. Računajući s ‘izmicanjem’ Bože Petrova i sigurnim ulaskom Sonje Čikotić u Bruxelles, Prskalo je samo korak do postajanja Mostovim čovjekom u EU. Za to je dobio i potporu Zvonimira Troskota, a to je već ozbiljno biračko tijelo vjerske perspektive.
Zašto ste se odlučili kandidirati za europarlamentarne izbore?
Europska unija je prilika za Hrvatsku da svojim građanima omogući bolje uvjete za život – smatram da svojim znanjem, iskustvom i vrijednostima mogu tome doprinijeti. Želim dobro i svojoj domovini i Europi i držim da je moguće pronaći način da se istodobno izborimo za svoja prava, kao i za bolju EU u cjelini. Uniju očekuju značajne promjene – nakon ovih izbora promijenit će se izgled Europskog parlamenta i Europe, bez obzira na točan trenutak Brexita, što znači da će se bitno promijeniti politička situacija. Tu moramo uloviti trenutak za pozicioniranje hrvatskih interesa u Europskom parlamentu – počeo je Prskalo.
Zašto upravo na Mostovoj listi?
S Mostom dijelim iste vrijednosti, prije svega: pošteni rad, transparentnost, borba protiv korupcije, briga za očuvanje okoliša, važnost prava građana da direktno odlučuju. Mostovci su na lokalnim razinama dokazali kako se može kvalitetno, racionalno i uspješno upravljati gradovima i općinama, uz financiranje projekata bespovratnim sredstvima iz EU fondova. U Saboru su pokazali kako ih ništa ne može spriječiti da se izbore za prava građana i da se odupru nepravdi, značilo to i da dva dana bez prestanka moraju sjediti u sabornici ili trpjeti uvrede od strane ministara Vlade, a znamo da su se i bez oklijevanja dva puta odrekli vlasti kako bi ostali uz svoje vrijednosti i ljude koje predstavljaju. Ta nepotkupljivost i optimizam mogu učiniti potpuni preokret na bolje u našoj europskoj politici.
Ako budete izabrani, za što ćete se zalagati?
Hrvatska je propustila novcima Europske unije osigurati ono najvažnije – veće plaće i viši standard naših građana. Cilj mi je pomoći poduzetnicima da politika radi za njih, jer oni donose dodanu vrijednost društvu i bolje plaće, a ne troma državna administracija i birokrati. Hrvatska je trebala izvršiti tranziciju radnih mjesta iz javne uprave u realni sektor. Razvoj realnog sektora, u kojem i sam pošteno radim za plaću te sam upoznat s preprekama koje ga ograničavaju, najveći je neiskorišteni potencijal za rast Hrvatske. Most će u Europskom parlamentu tražiti da naši poduzetnici imaju jednake uvjete za poslovanje, kao što to imaju poduzetnici u Njemačkoj, Švedskoj ili Danskoj. Tražit ćemo dodatna ulaganja za kvalitetno i dostupno obrazovanje kakvo je omogućeno u drugim državama EU, za potporu malom i srednjem poduzetništvu, za OPG-ove u ruralnim krajevima…
Kako ocjenjujete rad dosadašnjih europarlamentaraca i Vlade, u kontekstu našeg članstva u EU?
Čvrsto vjerujem kako Hrvatska ima sve predispozicije za puno bolje rezultate nego što ih sada postiže, posebno u pogledu korištenja sredstava iz EU fondova. Ovi izbori su referendum na kojem je građanima omogućeno suprotstavit se diktaturi političara koji se bore za svoje fotelje i povlastice, a ne za hrvatske interese u okviru Europske unije i europskih politika. Most je već nebrojeno puta dokazao kako se svim srcem bori za Hrvatsku i njene građane, a tom voljom i snagom želimo domovini izboriti jednakopravno mjesto za stolom u Europskoj uniji – dosta je bilo da sjedimo sa strane, dok nam drugi nameću odluke i kroje budućnost.
Sudjelovali ste u pokušaju provedbe referenduma kroz inicijativu „Narod odlučuje“. Što vas je motiviralo za aktivizam?
Kao pravnik profesionalac sam dao svoje vrijeme za omogućavanje pravednijeg izbornog sistema. Vlada je sabotirala inicijativu i referendum, jer se bojala mišljenja ljudi – taj referendum bi dokazao da vlast nameće odluke većini, prateći neke svoje partikularne interese. Kukavički potez Vlade pokazao je kako se u Hrvatskoj zatire sloboda u svim područjima, mišljenju i govoru. Most drži da je sloboda neotuđivo pravo i u Europskom parlamentu zalagat ćemo se za različite oblike e-demokracije, deliberativnog odlučivanja, kako bi što više građana moglo utjecati na odluke EU koje oblikuju našu svakodnevicu, industriju, poljoprivredu…
Koji je vaš stav po pitanju migracija?
Most se zalaže za sigurnost, kako naših građana i njihove imovine, tako i osoba koje pokušavaju prijeći naš teritorij na putu prema zapadnim zemljama. Kako bi Hrvatska imala sigurne granice, mora ući u Schengen, kako bismo mogli iskoristiti financijske, tehničke i sve druge mogućnosti zaštite granice – na jedan human način. Vlada je do sada već trebala stvoriti uvjete za naš ulazak u Schengen, no kao i po brojnim drugim pitanjima, odlučila se za nečinjenje i nepripremljenost Hrvatske za nove migracijske valove koji dolaze s toplijim vremenom. Most će se zalagati za to da Hrvatska što prije postane kokreator europske migracijske politike, kako bi se točno znalo na što je koja članica obvezna i hoće li se sredstva za povećanje sigurnosti dobivati iz zajedničke blagajne. Svakako ćemo se boriti za to da naša policija dobije više EU sredstava, a protiv uspostavljanja nekakve zajedničke policije i vojske Europske unije – naša granica, sigurnost u našim rukama.
Jeste li za ulazak Srbije u EU?
Jedino uz poštivanje svih uvjeta i rješavanje otvorenih pitanja – ako je Hrvatska ispunila sve uvjete, morat će i Srbija. Svatko tko će Srbiji gledati kroz prste ne radi u interesu hrvatske države. Most će se zalagati za to da Hrvatska nikako ne propusti riješiti otvorena pitanja putem procesa pristupanja, konkretno, Srbija mora pokazati volju za kvalitetnom suradnjom, posebno vezano uz ratnu odštetu i naše nestale. Vidjet ćemo hoće li Vlada zastupati naše interese ili će se prema Srbiji postaviti prema odlukama Europske pučke stranke kojoj HDZ pripada, a Vučićeva stranka je pridruženi član u njihovoj političkoj obitelji.
Za kraj, kakva je vaša vizija Europske unije i Hrvatske kao njene članice u budućnosti?
Mostovi zastupnici u Europskom parlamentu zalagat će se za to da EU čini više u područjima u kojima postoji najveća dodana vrijednost, a da sve druge nadležnosti prepusti državama članicama. Ne treba nam federalizacija EU ni gomilanje birokracije i institucija – treba nam mogućnost da europski zakonodavci čuju glas svih društvenih skupina iz svih dijelova Unije. Naša zemlja je zemlja borbe vrijedna i to će me voditi pri daljnjem djelovanju – zaključuje Prskalo.
Foto: Youtube (screenshot, LaudatoTV)