Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta i Slaven Dobrović, saborski zastupnik Mosta, na jučerašnjoj su konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru govorili o činjenici da je Hrvatska u Europskoj uniji lider u lošem zbrinjavanju otpada, te da se ni u ovom sektoru ne koriste sredstva EU fondova koja su nam na raspolaganju.
“Zbog nesposobnosti i neodgovornosti vladajućih ne troši se novac iz EU fondova za važan sektor zaštite okoliša, jer od 1,9 milijardi eura, koliko nam je na raspolaganju, 900 milijuna kuna je svojevrsni bonus koji se može potrošiti ako se EU fondovi dobro koriste. No, budući o iskorištavanju novca nema ni govora, ovaj bonus neće se moći iskoristi za zbinjavanje otpada, već će biti preusmjeren na druge sektore i korisnike. Zato je Hrvatska na samom začelju u EU, a Zagreb se naziva pogrdnim nazivom “prijestolnica smeća”, jer je na samom dnu metropola po recikliranju otpada, svega 10-15 posto, a za usporedbu, Ljubljana je u samom vrhu s čak 60 posto recikliranja”, rekao je Grmoja.
Slaven Dobrović je istaknuo kako je manipulacija smećem najbolji opis onoga što državna, regionalna i lokalna vlast čini u pogledu komunalnog otpada.
“Gospodarenje otpadom, samo je fraza, a u stvari je kulisa iza koje se oko otpada svašta događa. Ne može se opravdati sustav gospodarenja otpadom kojim upravlja jedna klika, klijentelistička sprega u kojoj su političari, lokalni i regionalni projektanti, kozultanti, kojekavi savjetnici koje sve stavljaju u jedan paket i pretendiraju samo velike investicije, jer oko velikog kolača uvijek ima krupnih mrvica”, rekao je Dobrović.
Naglasio je kako je posve jasno da je ministar Ćorić na sebe preuzeo odgovornost od jedinica lokalne samouprave za izostanak tranzicije u kružno gospodarenje otpadom i buduće loše rezultate.
“Radi se o političkoj motivaciji za ovakvo postupanje ministra Ćorića, jer zaogrnuto u plašt zaštite okoliša, u stvari je političko prepucavanje, koje će donijeti velike štete za okoliš. Još u travnju 2017. u zreloj fazi pripreme bili su javni pozivi za financiranje ekološke infrastrukture iz raspoloživih EU sredstava. Riječ je bila o sustavima odvojenog prikupljanja i obrade prikupljenog otpada – posude, vozila i sortirnice, kompostišta, a i centri za ponovnu uporabu bez čega nije moguće postići obvezujuće stope recikliranja – 50% do 2020, 65% do 2030. Osim najave za posude, ništa od ovih važnih javnih poziva nije otvoreno. Ova infrastruktura je od bitne pomoći svim jedinicama lokalne samouprave da počnu transformirati svoje sustave gospodarenja otpadom prema kružnom gospodarenju otpadom. Sada se definitivno može reći da je ministarstvo svojom odgodom u finaciranju nužne ekološke infrastrukture preuzelo dobar dio odgovornosti od gradova i općina za iznimno slabu promjenu sustava gospodarenja otpadom u smjeru kružne ekonomije”, objasnio je Dobrović.