Na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport danas je odbijen zakonski prijedlog Mosta NL o rodiljnim i roditeljskim potporama, a saborska zastupnica Sonja Čikotić i voditeljica Mostovog savjeta za demografiju Petra Mandić, koja je na zakonskim prijedlozima radila, iznijele su prijedloge koji su trebali pridonijeti demografskom oporavku Hrvatske.
Čikotić je istaknula kako je ovo očito jedino kada funkcionira vertikala jer, koliko god bio dobar, prijedlog oporbe se odbija.
“Ovim zakonskim prijedlozima htjeli smo omogućiti ženama da se uz majčinstvo mogu i profesionalno ostvariti. Naime, podaci pokazuju da se nikad nije rodilo manje djece unazad 100 godina, prošlo je pola mandata ove Vlade, a nikakvog pomaka nema. Cilj ovog prijedloga zakona je potaknuti demografsku obnovu, majčinstvo i rađanje, ali ne nauštrb žena i njihovog poslovnog života, poštujući ustavno načelo ravnopravnosti”, rekla je Čikotić.
Čikotić je upozorila kako je zaprepašćujuće da Vlada ne promišlja demografsku problematiku do te granice, da u svom mišljenju koje je dala na Mostov zakon priznaje da se u vođenju demografskih politika ponašaju lutke na koncu europskih institucija.
“Vlada je kao prava lutka na koncu priznala da će poduzeti potrebne korake u demografskim politikama samo ako je na to natjeraju europske direktive. Primjerice, dodatni dopust očeva bit će implementiran u hrvatsko zakonodovstvo samo ako se donese europska direktiva o ravnoteži privatnog i poslovnog života roditelja”, istaknula je Čikotić.
Petra Mandić je iznijela glavne prijedloge Mostovog zakona, koji bi nas koštao svega 0,13 posto proračuna, odnosno 400 milijuna kuna.
“Ovaj zakonski prijedlog je i napisan iz perspektive zaposlenih žena i majki, koje su osjetile svu nebrigu države i lokalne samouprave za njihov obiteljski i privatni život. Odbijen je prijedlog da majke tijekom cijele prve godine života djeteta imaju minimalnu naknadu od 3 991,20 kuna, a da majke koje imaju veću plaću, tijekom cijele prve godine primaju puna plaću. Za majke koje imaju troje i više djece, ili blizance, nakon prve godine djeteta, predložili smo da se mogu vratiti na posao i koristiti i mjesečnu naknadu od 2 328,20 kuna uz svoju plaću. Osim toga, odbijen je i naš prijedlog da ako se roditelji odreknu svoje naknade, bake i djedovi mogu koristiti roditeljski dopust i pripadajuću naknadu”, istaknula je Mandić.
Naglasila je da se Vlada u svom mišljenju na Mostov zakon izrazito protivi mogućnosti da bake i djedovi koriste vremenske i novčane potpore.
“To smatramo nedopustivim jer Vlada očito nije svjesna u kojem vremena živimo i da mnogim roditeljima prijeti otkaz ako se ne vrate nakon 6 mjeseci na posao. Zar nije bolje da dijete umjesto u jaslice sa 6 mjeseci bude na čuvanju kod bake i djeda, koji će za to dobiti naknadu”, rekla je Mandić.
Istaknula je da ženama majčinstvo predstavlja prepreku u pristupu tržišta rada, na što je upozorila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvješću za 2017. Ona je navela da prekidi zaposlenosti kod žena u slučajevima korištenja rodiljnih i roditeljskih prava negativno utječu na njihova poslovna napredovanja, kažnjavaju se smanjenjem plaće, a ponekad i otkazivanjem ugovora o radu. Značajan broj pritužbi odnosi se upravo na diskriminaciju temeljem trudnoće i majčinstva u području rada i zapošljavanja.