Most je u srijedu na konferenciji za novinare ukazao na važnost šest organizacijskih pravosudnih zakona, koji su u srijedu na dnevnom redu u Hrvatskom saboru, ocijenivši da oni ne daju odgovore na najveće izazove u pravosuđu.
Predsjednik Mosta Božo Petrov je istaknuo kako će se u sabornici čuti rasprava o mini reformi koja nije u suštinskom dijelu dala odgovore na najveće izazove u pravosuđu, priopćio je Most.
“I struka i šira javnost kritizirali su izmjene i većina podržava ideju o reformi kako ju je zamislio i predstavio Most. Ukazat ćemo na nedovršenost koncepta koji nam servira Vlada i predočit ćemo reformu pravosuđa kao ključnu reformu društva u cjelini”, rekao je Petrov.
Osvrnuo se na imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, istaknuvši da ono ne smije biti prepušteno slučaju ili kuloarima.
“Tome je Most posvetio najveću pažnju, a smatramo i da se suci trebaju kontinuirano educirati i ocjenjivati, a cijeli sustav treba biti transparentniji i objektivniji. Želim istaknuti potrebu za jedinstvenim modelom ocjenjivanja sudaca i državnih odvjetnika, jer u tome vidimo temeljni preokret. Most je svoj cilj postavio davno i tog cilja se držimo. Inzistiramo na stručnom radu, temeljitom promišljanju i metodološkom pristupu”, naglasio je Petrov.
Bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin koja je na Mostovim zakonima radila je navela najvažnije izmjene u drugom čitanju pojedinih zakona: uspostavu Visokog kaznenog suda, izmjene u vidu imenovanja članova DSV-a koji se biraju iz redova sudaca, te sudbine sudskih savjetnika, koja sada postaje još neizvjesnija.
“Ideja o Visokom kaznenom sudu dolazi uglavnom zbog potrebe ujednačavanja sudske prakse, međutim takav cilj može se postići na druge načine, a ne dodatnim fragmentiranjem drugostupanjskog sudovanja. Produktivnost i učinkovitost koji bi rezultirali takvim rješenjem nisu bitno drugačiji od uspostave specijaliziranih jedinica unutar postojeće mreže sudova”, rekla je Grubišin.
Ustvrdila je da je iz izmjene o članovima DSV-a jasno da Ministarstvo pravosuđa ne zna kako pristupiti određivanju članova vijeća, te da se iz jednog u drugo čitanje potpuno promijenio koncept.
Most je strukturu vijeća temeljio na novoj mreži sudova koja se predlaže, a propisali smo da članove DSV-a iz reda sudaca čine dva suca Vrhovnog suda, dva suca iz reda žalbenih sudova i tri suca iz reda prvostupanjskih sudova.
Promjena u drugom čitanju je i vezano za položaj sudskih savjetnika, koji su opet vraćeni na početnu poziciju. Naime, u prvom nacrtu djelomično je prihvaćena ideja da se sustav sudskih savjetnika bolje uredi i da se ta profesija podigne na ljestvici. Ideja je preuzeta iz Mostovih zakona gdje smo podijelili sudske savjetnike u tri razine i sukladno iskustvu i znanju podijelili poslove od jednostavnijih za savjetnike do onih kompleksnijih za više savjetnike specijaliste. No, odjednom se od svega odustalo i vratilo na staro”, objasnila je Grubišin.
Saborska zastupnica Ines Srenja – Linić osvrnula se na članak Zakona o sudovima koji propisuje da je predsjednik suda dužan posebno skrbiti o poštivanju prava i zaštiti djece u postupcima pred sudovima sukladno međunarodnim standardima.
“Pitanje je kako će predsjednik suda ispunjavati ovu zakonsku odredbu, jesu li ga suci dužni obavijestiti da se vodi postupak u kojem sudjeluje dijete, kakve mjere i radnje će predsjednik suda imati pravo obavljati kako bi ispunio ovu odredbu. Postavlja se pitanje je li ovo samo populistička mjera koja se zadnji čas unijela u zakon radi medijski eksponiranog slučaja ovrhe nad djetetom u Splitu. Radi ozbiljnosti pitanja predlažemo da se bolje uredi ovo pitanje kako bi u praksi zaista bilo provedivo”, istaknula je Strenja – Linić.
Naglasila je da je problem u lošoj educiranosti dionika i očito lošoj koordinaciji rada postojećih aktera, a ponajviše nakaradnog ovršnog sustava.
“Dugotrajnost naših postupaka, loša procesna disciplina i nezainteresiranost sustava da modernizira svoj rad dovodi do situacija kao što je bila s ovršenih djetetom. Nitko od nas nije iznad suda. Svi smo dužni prihvatiti i pokoriti se odlukama sudbene vlasti, ali naša sudbena vlast odlaže provođenje pravde svojom sporošću i tromošću, a znamo da je odlaganje pravde jednako njezinom negiranju”, rekla je.
(Hina)