Jedan od najvažnijih i svakako najveći godišnji stručni skup iz područja endokrinologije, dijabetologije i metaboličkih bolesti u Hrvatskoj, ovogodišnji 13. Hrvatski endokrinološki kongres, u četiri dana trajanja i s glavnom temom Endokrinologija odraslih kroz životni vijek – razvojni put, tranzicija i starenje u Osijeku okuplja više od 380 domaćih endokrinologa i kliničara raznih specijalizacija, istraživača, mladih liječnika, specijalizanata, kao i medicinskih sestara i tehničara. Cilj kongresa je poticanje multidisciplinarne suradnje između prvenstveno endokrinologa i obiteljskih liječnika, ali i niza stručnjaka iz drugih grana interne medicine, te kirurga, neurologa, ginekologa, specijalista nuklearne medicine, ljekarnika i drugih.
Hrvatsko endokrinološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora u sklopu ovogodišnjeg kongresa organiziralo je i 4. poslijediplomski tečaj prve kategorije Debljina i komplikacije 2026. – od kronične bolesti do terapijskih odluka, s ciljem pružanja kvalitetne i strukturirane edukacije svim liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, nutricionistima te ljekarnicima koji su u svome svakodnevnom radu uključeni u liječenje bolesnika s debljinom i njezinim brojnim komplikacijama.
Na kongresu su predstavljena dva ključna dokumenta Hrvatskog endokrinološkog društva koji bi trebali osigurati kvalitetnu podlogu za dodatan iskorak u liječenju debljine kao jednog od najvećih javno zdravstvenih izazova u Hrvatskoj. To su Stajalište o dijagnostici i liječenju debljine u Hrvatskoj Hrvatskog endokrinološkog društva (2026.) koje precizno definira dijagnosticiranje i metode liječenja debljine u skladu sa najnovijim svjetskim stručnim smjernicama te Priručnik za pristup bolesniku s debljinom u ordinacijama obiteljske medicine namijenjen kao dodatna pomoć u radu obiteljskim liječnicima.
Iz Hrvatskog endokrinološkog društva upozoravaju da Hrvatska spada među zemlje s visokim udjelom prekomjerne tjelesne mase i debljine u odrasloj populaciji unutar EU – posebno u starijim dobnim skupinama. Prema podacima iz ranijih nacionalnih anketa, oko 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo (BMI ≥ 25), a 23 posto odraslih je u kategoriji debljine (BMI ≥ 30). Najnovije međunarodne procjene pokazuju da je udio pretilih odraslih značajno porastao kroz posljednja desetljeća te ukazuju na to da postotak pretilih odraslih osoba u Hrvatskoj iznosi oko 28 posto žena i 35 posto muškaraca prema podacima iz 2022. godine. Najviše pak zabrinjavaju podaci o prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini kod djece. Prema najnovijem nadzoru u sklopu CroCOSI, oko 36 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. To znači da više od jednog od tri djece u toj dobi ima problem s tjelesnom masom. Podaci pokazuju da se trend povećanja učestalosti debljine kod djece nastavlja unatoč sustavnim naporima u prevenciji.
Na Kongresu je naglašeno da debljina nastaje kao posljedica složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih, psiholoških i metaboličkih čimbenika te je riječ o kroničnoj, progresivnoj i recidivirajućoj bolesti, a ne isključivo pitanju životnog stila ili osobne discipline.
”U svakodnevnoj praksi susrećem se s osobama s debljinom koje se, osim sa zdravstvenim posljedicama, suočavaju i sa stigmatizacijom, što dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći. Moramo osvijestiti da se radi o ozbiljnom zdravstvenom stanju koje zahtijeva sustavan i individualiziran pristup. Debljina značajno povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, masne bolesti jetre, poremećaja disanja u snu, određenih malignih bolesti te niza drugih kroničnih bolesti. A debljina se danas uspješno liječi. Liječenje debljine podrazumijeva promjenu životnih navika, ali i stručnu medicinsku procjenu, praćenje te, prema potrebi, farmakološku terapiju ili druge oblike liječenja. Ključno je da osobe s debljinom ne ostanu same u tom procesu. Potrebna je kontinuirana podrška zdravstvenog sustava i multidisciplinarni pristup”, izjavila je izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Na Kongresu je naglašeno da je važno koristiti sve metode liječenja debljine koje su detaljno opisane u Stajalištu o dijagnostici i liječenju debljine u Hrvatskoj Hrvatskog endokrinološkog društva, a u posljednjih nekoliko godina dio svakodnevne medicinske prakse postali su lijekovi koji pomažu u regulaciji tjelesne mase. U prvome redu to su lijekovi koji svoj učinak temelje na stimulaciji GLP-1 receptora, odnosno GLP-1/GIP receptora, a djeluju tako da smanjuju tek za jelo i povećavaju osjećaj sitosti, što dovodi do smanjenog unosa hrane i značajnog gubitka tjelesne mase.
U sklopu 13. Hrvatskog endokrinološkog kongresa dodijeljene su i dvije nagrade mladim liječnicima – za najboljeg mladog znanstvenika te za najbolji klinički rad. Nagradu za najboljeg mladog znanstvenika osvojili su Romana Marušić, dr. med. specijalizantica endokrinologije i dijabetologije iz Nacionalne memoraijalne bolnice Dr. Juraj Njavro, Vukovar i Tomislav Kurevija, dr. med., specijalizant obiteljske medicine za Dom zdravlja Osječko-Baranjske županije, a nagrade za najbolji klinički rad bit će proglašene prilikom zatvaranja kongresa.
Foto: Davor Javorović /Pixell