Grčka u ponedjeljak, nakon dugogodišnje dužničke krize koja je srezala gospodarstvo za četvrtinu i prisilila zemlju na bolne mjere štednje, izlazi iz posljednjeg od tri kruga spašavanja od bankrota.
Hoće li uspjeti? To stoji pod velikim upitnikom, ako se Grčka i uspijeva boriti s krizom, uvijek netko ‘strada’… Međunarodni programi spašavanja grčkog gospodarstva obrušili su se na mirovinski sustav i srezali ga deset puta.
S dva eura u džepu Jorgos Vagelakos, 81-godišnji umirovljeni tvornički radnik, na tržnici u svojoj radničkoj četvrti u Ateni traži nešto što bi si mogao priuštiti.
Kao i većinu umirovljenika, grčka je kriza Vagelakosa teško pogodila. Gotovo polovica njih prisiljena je na život ispod granice siromaštva pošto su se međunarodni programi spašavanja grčkog gospodarstva obrušili na mirovinski sustav i srezali ga desetak puta.
Iako zemlja idući tjedan privodi kraju treći i posljednji paket pomoći, Vagelakos se nema čemu radovati.
“Naranče ću vam platiti idući tjedan”, kaže prodavaču na tržnici. Pola ‘budžeta’ već je potrošio na grožđe.
“Dva eura idući tjedan. Bit ćete ovdje?”, pita, podižući vrećicu s voćem. Odgovor je potvrdan, na što se on našali: “Onda neću doći da vam ne moram platiti!”
NOĆNA MORA
Reuters je prvi put razgovarao s Vagelakosom 2012. kada je Grčka potpisala drugi program pomoći kako bi izbjegla bankrot i napuštanje eurozone. Tada je išao na tržnicu s 20 eura u džepu. Njegov mjesečni prihod, uključujući mirovinu i socijalne naknade, smanjen je s 1250 na 900 eura. Danas iznosi 685 eura, a dugovi rastu, rekao je.
S obzirom na to da je nezaposlenost na vrhuncu dosegla gotovo 28 posto, da četvrtina djece živi u siromaštvu, a socijalna pomoć je srezana, mnoge obitelji postale su ovisne o financijskoj pomoći djedova i baka. Vagelakos više ne može izdržavati obitelji svoja dva sina i jedva pokriva svoje i suprugine potrebe.
“Moja noćna mora počinje svako jutro”, rekao je. “Kako ću upravljati svojim financijama i podmiriti obveze? S time se budim svaki dan”.
Sjedeći za kuhinjskim stolom u svojem skromnom domu, lista bilježnicu s dugovima za lijekove i druge stvari: “36,8 eura, 47,5 eura plus 13… Ako to dodamo ostatku duga koji moramo platiti, što nam preostaje za život?”
Umirovljenici su organizirali bezbrojne prosvjede protiv mjera štednje nametnutih u sklopu programa pomoći, no iako grčko gospodarstvo počinje ponovno rasti, doduše skromno, mogli bi još patiti.
Promjene mirovinskog sustava znače da se 2019. očekuje još rezova.
“Program pomoći neće nikada završiti”, rekao je Vagelakos.
Govoreći o planu europskih partnera da pozorno prate grčke financije nakon završetka programa pomoći 20. kolovoza, rekao je: “Čak i ako završe u kolovozu, imamo stalni nadzor, što nije memorandum, to je naša trajna misa zadušnica”.
(Hina)