Iz redova vladajućih u Saboru se na temu novog zakona o poljoprivredi moglo čuti kako je upravo aktualno Ministarstvo poljoprivrede „oplemenilo hrvatsko selo”… Ipak, mnogi se s time ne slažu, a posebice Lenart koji se obrušio na zakon.
Ipak, raspravu o prijedlogu Zakona o poljoprivredi oporba je u četvrtak iskoristila da upozori na sve probleme hrvatske poljoprivrede, zamjerala je nedostatku vizije i strategije, upozoravala na ogroman uvoz poljoprivrednih proizvoda i nezainteresiranost za upis na agronomski fakultet…
„Ako je poljoprivreda strateška grana RH, zašto onda nemamo strategiju razvoja poljoprivrede ili i dalje ostaje strategija ‘uvezimo što više i uništimo domaću proizvodnju’”, pitao se HSS-ov Davor Vlaović.
Anka Mrak Taritaš uvjerena je kako je u Hrvatskoj poljoprivreda tek deklarativno važna. Zamjera jer, kaže, Hrvatska nema poljoprivredne strategije, a puno više zemljišta „dato je prirodi da radi, a nije radio čovjek”.
„Nitko nije napravio strategiju hrvatske poljoprivrede, a govorimo da nam je ona strateška grana”, zamjerao je i SDP-ovac Alen Prelec dodavši kako preko 50 posto proizvoda uvozimo.
„Ako nam je poljoprivreda strateška grana onda bi se svi trebali zapitati zašto imamo ogromnu količinu neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i ogroman uvoz nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda”, složio se i IDS-ov Giovanni Sponza.
Tolušić: Ako se netko bori za OPG-ove onda je to ova Vlada
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji se u Saboru pojavio nakon stanke koju je zatražio Most nezadovoljan što tako važan zakon predstavlja državni tajnik, uvjeravao je u bolji smjer poljoprivrede.
„Ako se netko bori za OPG-ove onda je to ova Vlada, Ministarstvo i ja osobno na čelu tog Ministarstva. Sve što je rađeno, rađeno je prije svega da se pomogne OPG-ovima”, uvjeravao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
S njim se nije složio ‘mostovac’ Nikola Grmoja. „Imamo situaciju u Neretvi, 50.000 tona mandarina. Čuo sam da ste obećali doći dolje, evo, još uvijek Vas nema, ljudi vas očekuju, žele čuti što Ministarstvo poljoprivrede po tom pitanju poduzima”, poručio mu je.
Tolušić se složio da je s mandarinom problem, ali i podsjetio kako je državna tajnica na tjednoj razini u dolini Neretve „Moramo se udružiti, moramo tamo napraviti hladnjače. Jedan jedini proizvod ta mandarina, a zašto ju beremo zelenu? (…) Održali smo sastanke s trgovačkim lancima, s otkupljivačima, ja ne mogu nekome prijetiti da to otkupi i ne mogu određivati cijenu”, poručio je.
Branko Hrg (klub HDS, HSLS, HSS) predložio je osnivanje tzv. agroinkubatora u što bi se, smatra, trebale uključiti županije.
Mostovac Marko Sladoljev upozoravao je na mali broj učenika i studenata zainteresiranih za poljoprivrednu školu i Agronomski fakultet,a s njim se složila i GLAS-ova Anka Mrak Taritaš koja je kazala kako je alarmantno da je ove godine 30 posto manje studenata upisano na zagrebački Agronomski fakultet.
Upozoravajući kako je za Hrvatsku politika ruralnog razvoja iznimno važna SDSS-ova Dragana Jeckov zamjerila je kako među ciljevima zakona nije navedeno povećanje dohotka poljoprivrednih proizvođača.
Lenart darovao Tolušiću jabuku, ‘podrapao’ zakon
HSS-ov Željko Lenart poručio je kako je svima jasno da je „poljoprivreda u Hrvatskoj u banani”, a podsjećajući kako ove godine imamo probleme s jabukom, resornom ministru Tolušiću simbolično je jednu i darovao. „Poklonit ću je ministru pa se možda do iduće godine nešto desi s tim jabukama koje se po centrima prodaju po 10 kuna”, rekao je Lenart dodavši su nam mjere ruralnog razvoja takve da je Slavonija prazna, a ljudi odlaze diljem Europe.
Nemamo, kaže, strategiju o poljoprivredi, a busamo se da nam je ona strateška grana. „Zakon je da ga se baci u wc i podrapa”, zaključio je Lenart te ga je simbolično i podrapao.
Bulj: U Hrvatskoj se pogoduje lobijima
Miro Bulj (Most) uvjeren je da se u Hrvatskoj pogoduje lobijima. „Najveće štetočine su ljudi u ministarstvu koji pogoduju uvoznim lobijima”, poručio je taj ‘mostovac’. Zakon, tvrdi, ne štiti seljaka jer će nam od 2020. stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište što je i Mađarska zabranila.
„Na stotine tisuća hektara naše zemlje kroz Agrokor su završile u rukama stranaca”, zamjerao je SDP-ov Gordan Maras.
SDP-ova Sabina Glasovac osvrnula se na, po nekim agencijama, visok rejting resornog ministra Tolušića. „Bilo bi bolje kada bi njegov rejting tako visok bio među hrvatskim poljoprivrednicima i seljacima, no on to nije. On je obrnuto proporcionalan od percepcije ministra poljoprivrede u očima nekih opskurnih agencija čiji vlasnici kasnije, za bildanje HDZ-ovog rejtinga i pojedinih ministara koji su valjda u milosti, za uzvrat dobiva mjesto na listi HDZ-a”, kazala je Glasovac.
Tvrdi i da se u Ministarstvu poljoprivrede do načelničkog mjesta napreduje tako što se donira kampanja HDZ-a. „Donator HDZ-a pod rednim brojem 191 je čovjek koji je postao načelnik u tom ministarstvu. Znači Ministarstvo poljoprivrede ne služi hrvatskom seljaku i poljoprivredniku nego interesima HDZ-a”, rekla je Glasovac.
„I neki kolege iz HDZ-a su se iznenadili zašto agencija bliska Tomislavu Karamarku, gdje je direktor član stranke gospodina Hasanbegovića toliko prepoznaje kvalitetu ministra Tolušića”, ustvrdio je Gordan Maras.
Đakić: Hrvatsko je selo oplemenjeno
HDZ-ov Josip Đakić je ustvrdio kako je „hrvatsko selo oplemenjeno” i to zahvaljujući upravo aktualnom ministarstvu poljoprivrede. ”Vi koji ne razumijete da postoji strategija ruralnog razvoja, postoji savjet za Slavoniju koji radi na oplemenjavanju sela i zaustavljanju iseljavanja”, rekao je Đakić.
To je potaklo HSS-ovca Lenarta da mu uzvrati kako on (Đakić) problematiku teško razumije jer je „teško pročitao i ono što su mu napisali”.
„Jedino što ste iz glave odradili je da ste pohvalili ministra. Valjda vam je jasno da smo nazadovali u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Lenart.
„Ja sam čitao tako da me razumijete, a to što Vi ne razumijete pokazalo se kada ste bili državni tajnik kada zajedno sa svojim ministrom i vladom SDP-a niste učinili ništa da biste poboljšali poljoprivredu”, odgovorio mu je Đakić.
Zakon koji je pred zastupnicima u prvom čitanju, trebao bi osigurati održivi razvoj poljoprivrede, načela opće sigurnosti hrane i očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa. Njime bi se trebala povećati konkurentnost te osnažiti društvena, socijalna, gospodarska i ekološka uloga poljoprivrede.
Uređuje i provedbu 12 novih uredbi EU, koje nisu bile riješene Zakonom iz 2015., te se osigurava nastavak konzistentnosti u provedbi mjera koje su utvrđene uredbama donesenim u okviru zadnje reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Definiraju se mjere poljoprivredne politike i ruralnog razvoja, mjere izravne potpore, uređenje tržišta, a uvode se i međunarodni standardi za hranu.
(Hina)
FOTO: Pixabay