Hrvatski znanstvenici s Ruđera izradili su u suradnji s inozemnim kolegama model procjene utjecaja progutane plastike na rast i razvoj morskih organizama, koji će biti od velike pomoći za procjenu stanja morskog ekosustava i planiranje zaštite, priopćeno je u petak iz IRB-a.

Znanstvenici Nina Marn i Tin Klanjšček s Instituta Ruđer Bošković (IRB) objavili su u suradnji s Markom Jusupom s japanskog Instituta za tehnologiju u Tokiju i Salmom Kooijmanom s nizozemskog VU Sveučilišta u Amsterdamu članak u uglednom znanstvenom časopisu ‘Ecology Letters’ u kojem su razvili prvi mehanistički model za procjenu utjecaja progutane plastike na fiziologiju jedinki i rast populacija glavatih želvi.

Mehanistički model povezuje količinu progutane plastike i posljedično smanjenje unosa energije s fiziologijom jedinki i rastom populacija. Kad gutanje plastike počne onemogućavati spolno sazrijevanje jedinki, dosegnuta je ekološka prijelomna točka u razvoju pojedinih jedinki, a kad unos plastike uzrokuje pad broja jedinki u ukupnoj populaciji određene vrste dosegnuta je ekološka prijelomna točka na razini populacije, objasnio je Jusup.

Jedinke mogu izgledati zdravo i biti reproduktivno aktivne, ali njihova aktivnost nije dovoljna za nadoknadu gubitaka u broju jedinki uslijed smrtnosti, dodao je.

Negativni utjecaj gutanja plastike trenutno nije kritičan za opstanak glavatih želvi, ali u ekstremnim slučajevima dolazi do znatnog prekoračenja populacijske prijelomne točke, što zahtijeva hitno i odlučno djelovanje prije nego što postane prekasno.

Navedeni model se može primijeniti na više od 2.000 životinjskih vrsta.

Tin Klanjšček je napomenuo da njihovo istraživanje ne dotiče toksikološki aspekt, ali je bitan korak koji vodi potpunijem razumijevanju utjecaja plastike na morske organizme.

(Hina)

foto: pixabay

Tagovi: glavate želve, izumiranje vrste, more, morski organizmi, onečišćenje, plastika, zagađenje,