Od ukupne vode na Zemlji, samo je 2.5 % slatka voda, a od toga je manje od 1 % iskoristivo. Svega 0.3 % slatke vode se nalazi u rijekama i jezerima. Ostatak se nalazi u drugim vlažnim staništima poput močvara, bara, laguna, tresetišta. Nažalost, zbog ljudskog djelovanja te neodrživog i nekontroliranog ekonomskog razvoja, većina tih staništa u lošem je stanju. Zbog toga su dostupnost vode i njena kvaliteta u opadanju.

Na Svjetski dan močvara, koji se svake godine obilježava 2. veljače, upozoravamo kako moramo očuvati izvore slatke vode i njihove ekosustave ako želimo budućnost u kojoj je voda dostupna svima.

„Isušivanje močvara i jezera, kanaliziranje i pregrađivanje rijeka te ostali oblici neodrživog upravljanja vodama imaju ogromne posljedice za očuvanje bioraznolikosti, ali i za opstanak ljudi. Močvarna vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja. Tresetišta pohranjuju 30% kopnenog CO₂, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, a usluge ekosustava močvara višestruko su veće od npr. šumskih“, rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Očuvanje vlažnih staništa posebno je važno na otocima gdje je su izvori slatke vode puno manji i gdje će se posljedice klimatskih promjena puno više odraziti na svakodnevicu ako ne dođe do promjena.

„Otočna vlažna staništa nekoć su imala vrlo važnu ulogu u razvoju i životu otoka. Danas su ona često zapuštena, devastirana i zaboravljena. U sklopu projekta MedIsWet – Očuvanje vlažnih staništa otoka Sredozemlja, terenskim istraživanjima mapirali smo i procijenili stanje 151 većeg vlažnog staništa na 31 otoku Jadrana. Iako je dio njih u dobrom stanju i pod određenom zaštitom, i dalje je velik broj onih kojima prijeti nestanak. Srećom, pojedine institucije prepoznale su važnost njihove obnove“, istaknuo je Boris Lauš iz Udruge Hyla.

Jedna od njih je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije – Natura Jadera. Prošle godine, u suradnji s Hrvatskim vodama te uz manji doprinos MedIsWet projekta, započela je obnovu lokve Sakarun na Dugom otoku. Navedena je lokva već prije dugog niza godina izgubila svoju funkciju, obrasla vegetacijom, korita ispunjenog viškom organskog materijala te gubitkom prostora uslijed širenja šikare i šume. Zbog navedenoga više nije mogla zadržavati vodu, zbog čega je počela gubiti i bioraznolikost (vodozemce, ptice močvarice, vretenca itd.). Stoga je vraćanje ove lokve u život odličan primjer kako lokalne inicijative mogu promijeniti negativan tijek događaja. Ove godine, udruga Hyla i Natura Jadera nastavljaju s obnovom otočnih vlažnih staništa, u sklopu čega će se očistiti i time poboljšati status ornitološkog rezervata i jednog od tri najveća jezera na otoku Pagu – Malog blata.

„Natura Jadera JU u svom svakodnevnom radu brine i skrbi za 13 zaštićenih područja od kojih su čak dva zaštićena u visokoj kategoriji ornitološkog rezervata (Kolanjsko blato, Veliko i Malo blato na otoku Pagu). Ta vodena otočna staništa su važna staništa za mnoge ugrožene i zaštićene vrste, a posebno za ptice. Od čak 268 vrsta ptica koje se mogu naći na otoku Pagu, 122 su selice kojima ova vodena staništa predstavljaju neophodno odmorište i hranilište (Bed&breakfast) na svom seobenom putu“, rekla je Morana Bačić, stručna voditeljica Natura Jadera JU.

Moramo shvatiti kako je dostupnost vode i njena kvaliteta odgovornost svih nas te da svatko od nas može doprinijeti njenom očuvanju. Potreban nam je zaokret u dosadašnjem odnosu prema prirodi – umjesto uništavanja vrijeme je da počnemo obnavljati močvare, jezera i rijeke kako bi osigurali zajedničku budućnost i očuvali jedno od temeljnih ljudskih prava – pravo na čistu vodu.

Tagovi: bare, ekosustav, jezera, slatke vde, svjetski dan močvara, WWF Adrija,