“Na mladima svijet ostaje” – višestruko ponavljana uzrečica ‘metastazirala’ je, a izuzimaju negativni kontekst prethodnog termina, u svojevrsnu mantru, koja se naizust izgovora i koja se s vremenom distancirala od svakog pa i onog trivijalnog promišljanja o netom izrečenome.

Mladi vole Europsku uniju, zabavlja ih i hrabri mogućnost odlaska izvan Hrvatske, ali još uvijek ne razumiju da im zakone i u Hrvatskoj donosi EU. Izlaznost mladih na izbore je tragična. A, znate – na mladima svijet ostaje! Valja nam mijenjati njihovu percepciju važnosti glasanja …

Ograničimo li alegorijske pojmove “svijet” i “mladi” na socio-geografski kontekst Hrvatske kao zemlje članice Europske unije, imamo se nad čime i zamisliti. Osim što je nadasve zabrinjavajuća, činjenicu da je izlaznost mladih u Hrvatskoj na europske izbore 2014. godine bila poražavajućih 13 posto, moguće je promatrati kao i svojevrstan “simptom” nekog većeg problema nacionalnih razmjera.

Prema rezultatima projekta “Odredište EU: Budućnost mladih u Hrvatskoj”, mladi imaju interesa za politiku, ali se osjećaju nepoželjnima “unutra”. Stoga u većini slučajeva pribjegavaju i podržavaju opcije koje narušavaju demokratski poredak. Pored toga, mladi nemaju dovoljan obim političkih znanja, ne sudjeluju u političkim aktivnostima u smislu aktivnog građanstva, a Europsku uniju promatraju kao spektar mogućnosti kojima bi lakše došli do “kruha” i pobjegli s brdovitog Balkana. Jednako tako, alarmantan i poražavajući je podatak da iako mladi ne znaju puno o Europskoj uniji i imaju razmjerno nisko mišljenje i povjerenje o EU, to je povjerenje još uvijek puno više nego što je povjerenje u hrvatske institucije. Mladi puno više vjeruju Europskoj komisiji o kojoj ne znaju puno, nego što vjeruju hrvatskoj Vladi ili Saboru.

Mladima u Hrvatskoj vjetar puše u lice, umjesto u leđa, kao i u svemu pa tako i u ovome slučaju, ne preostajem im ništa do “uzdati u se i u svoje kljuse”. Domaći političari kojih se trebaju najviše ticati navedeni stavovi mladih, vode se onom starom “forom” dok odrasli pričaju, djeco vi se idite igrati, po mogućnosti u Irsku ili Njemačku.

Sve to sugerira kako je za odnos mladih prema izborima, kao instituciji, kriva vladajuća garnitura!

Stoga se mnogi srednjoškolci i studenti samoinicijativno uključuju u niz javnih događanja, edukacija i radionica diljem Hrvatske, primjerice, u sklopu kampanje “Ovaj put glasam” koja je institucionalna, nestranačka komunikacijska kampanja Europskog parlamenta, neovisna o političkim strankama ili ideologiji.

Najviše zbog brige oko života poslije diplome, studenti postaju sve angažiraniji u pitanjima “tko im kroji sudbinu” i svjesniji kako je važno izabrati zastupnike koji će predstavljati njihova prava i interese u Europskom parlamentu.

Upravo na takav angažman svoje studente potiče i dr. sc. Anita Freimann s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja u sklopu kolegija Makrosustav Europske unije formira kreativne timove za informiranje o EU-u, piše Glas Slavonije.

– Shvatila sam da su mladi općenito neupućeni i nezainteresirani za temu EU-a, pa sam osnutkom ovog specifičnog kolegija odlučila studente potaknuti da informiranjem samih sebe podignu i razinu svijesti svojih sugrađana. Studenti tako samostalno kreiraju svoje projekte, u sklopu kojih informiraju određene skupine ljudi: djecu vrtićke dobi, osnovnoškolce i srednjoškolce, umirovljenike, nezaposlene, sportaše i mnoge druge. Tijekom ovih nekoliko godina informirali su više od 12.000 ljudi, organizirajući zabavno-edukativne aktivnosti, prezentacije u školama i na štandovima u Osijeku, kao i koncertima i sportskim natjecanjima informativnog karaktera – rekla je profesorica Freimann za Glas Slavonije, naglašavajući kako je ovaj EFOS-ov kolegij jedinstven u Hrvatskoj.

Prema pisanju Glasa Slavonije, ove godine na kolegiju Makrosustav EU, 33 tima sastavljena od dvjestotinjak studenata ekonomije, započinju svoje projekte, a među njima su se pronašle i Mateja Rupčić, Ljerka Galić i Petra Juka, studentice druge godine preddiplomskog studija Poslovne informatike, koje su se udružile s Lucijom Majstrović, s druge godine preddiplomskog studija menadžmenta, kako bi informirale što više učenika.

Odlučile su tijekom travnja održavati prezentacije i kvizove u osječkim srednjim školama, a u zanimljive edukativne aktivnosti uključit će i osnovnoškolce. Studentice zaključuju kako je razlog slabe izlaznosti na prošlim europskim izborima ponajviše u neinformiranosti mladih, koji zbog toga nisu izgradili jasan stav o demokratskim procesima, pa su one osobno odlučile ispraviti tu nepravdu.

Foto: Pixabay

Tagovi: eu, europski parlament, izbori, izlaznost, mladi, studenti,