S obzirom na manjkavost postupka izdavanja rješenja i činjenicu da su radovi iskapanja sedimenta već započeli, okolišne organizacije su uz poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike zatražile od Upravnog suda u Osijeku da izda i privremenu mjeru prekida radova.
„U nekoliko navrata smo upozoravali na nedosljednost procedura i kršenje zakona, pogotovo što se tiče izrade studija utjecaja na okoliš i ekološku mrežu. Posljedice zahvata, koji se temelji na manjkavim i zastarjelim podacima elaborata, bit će jako velike i nepovratne, kako za prirodu tako i za lokalno stanovništvo”, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.
Podsjećamo, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 26. ožujka izdalo je rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 m3 sedimenta iz Drave kod općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem „smanjenja rizika od poplava” bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu. Samo par dana kasnije, a sve u jeku pandemije, točnije 30. ožujka, Hrvatske vode već su podugovorile i izvođača radova te započele s iskapanjem pijeska.
„S obzirom na to da je u ovom predmetu ocjena prihvatljivosti u potpunosti zaobišla argumente struke te se pod okriljem politike odobrio zahvat štetan za okoliš, nije nam preostalo ništa drugo već tužiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje je odobrilo ovaj zahvat. Upravo sustav procjene utjecaja na okoliš osigurava da posljedice zahvata, kao što je iskapanje šljunka i pijeska, ne naprave više štete nego koristi te istovremeno doprinosi ravnomjernom razvoju gospodarstva uz očuvanje temeljnih prirodnih vrijednosti područja”, rekla je Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.
Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode ističe kako će iskapanje sedimenta, pogotovo u ovako velikim količinama, rezultirati daljnjim ukapanjem korita rijeke i pogoršanjem ukupnog stanja nadzemnih i podzemnih voda, te svih o vodi ovisnih biljaka i životinja.
„Priopćenje Osječko-baranjske županije u kojem se ističe da će se izvađeni pijesak ‘ moći koristiti za potrebe gradnje autoceste na Koridoru Vc‘ potvrdilo je naše sumnje kako je cilj ovog zahvata zapravo zadovoljavanje potrebe građevinskih radova, a ne obrana od poplava”, dodao je Mikuška.
Drava je višestruko zaštićeno područje – kao Regionalni park Mura-Drava, UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, te kao dio ekološke mreže NATURA 2000 – zbog čega je neophodno procijeniti mogući utjecaj zahvata na sve ciljne vrste, staništa i ciljeve očuvanja. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje bi trebalo dosljedno provoditi procedure i zakone, u ovom slučaju to nije napravilo.
„Ministarstvo je odobravanjem zahvata iskapanja sedimenta na Dravi prekršilo tri EU direktive – Direktivu o staništima, Direktivu o pticama i Direktivu o vodama – zbog čega im je Europska komisija već slala službene pritužbe. Reakciju Europske komisije očekujemo i u ovom slučaju, pogotovo kada uzmemo u obzir da istovremeno Komisija ulaže višemilijunska sredstva u obnovu rijeke Drave”, rekla je Dunja Delić iz Udruge BIOM.
“S obzirom na navedeno nadamo se da će manjkavost postupka i kršenje zakona prepoznati Upravni sud u Osijeku te staviti struku ispred politike”, zaključili su predstavnici i predstavnice WWF Adrije, Zelene akcije, Udruge BIOM i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.