Saborska oporba upozorila je u petak u raspravi u Hrvatskome saboru o vladinu prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata da ni nakon dvije i pol godine nije ništa učinjeno kako bi se INA otkupila od MOL-a i osigurala hrvatska energetska neovisnost.

Zastupici u Hrvatskome saboru u petak raspravljaju o vladinu prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata koje bi trebale olakšati provedbu obveze čuvanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao i bolju kontrolu njihove kvalitete i količina na području Hrvatske.

Zakonski prijedlog usklađuje definicije “zalihe nafte” i “naftni derivati”

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić objasnio je, obrazlažući zakonski prijedlog, kako se time rješava problem usklađivanja definicija “zaliha nafte” i “naftnih derivata”, kao i neadekvatni rokovi za formiranje i čuvanje obveznih zaliha. Ublažavaju se ograničenja da se obvezne zalihe čuvaju izvan državnoga područja zemlje članice EU, a trebao bi se pojednostaviti i ubrzati proces zadovoljavanja propisanih uvjeta te olakšati provedba obveze čuvanja obveznih zaliha.

Također, budući da proširenje područja obavljanja kontrole kvalitete i količine nafte i naftnih derivata, kako ga definira Hrvatska gospodarska komora (HGK), obuhvaća cijelo tržište nafte i naftnih derivata, zakonom se propisuje da kontrolu kvalitete i količine nafte i naftnih derivata mogu obavljati isključivo pravne osobe koje je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija, odnosno neovisna inspekcijska tijela koja imaju ravnopravan položaj na međunarodnome tržištu roba i usluga.

Zakonom se usklađuje i odredba o inspekcijskom nadzoru sa Zakonom o Državnom inspektoratu te se uređuju prekršajne odredbe. Donošenjem zakona uskladit će se nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te će se omogućiti lakša provedba obveze čuvanja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata kao i bolja kontrola kvalitete i količina nafte i naftnih derivata koji se pojavljuju na državnome području Republike Hrvatske, istaknuo je Milatić.

Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnoga dnevnog neto uvoza, odnosno unosa, ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici referentni je dokument za definiranje naftnih zaliha, utvrđivanje različitih naftnih derivata koji su relevantni za izračunavanje obveze držanja zaliha, razina zaliha za hitne slučajeve kao i posebnih zaliha te za potrebe izvješćivanja.

U obrazloženju stoji i kako se obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske mogu čuvati na državnome području država s kojima je prethodno sklopljen međudržavni sporazum o čuvanju obveznih zaliha, a obvezne zalihe drugih država koje se na temelju međudržavnih sporazuma čuvaju na državnom području RH ili su u provozu preko državnoga područja RH ne mogu biti predmet nikakvih mjera kojima bi se ograničilo raspolaganje takvim zalihama i njihova otprema s državnoga područja RH.

Maras: Szijarto dijeli lekcije, smije nam se u lice i zbraja koristi od posla s Inom

Gordan Maras (Klub SDP-a) rekao je kako se taj zakonski prijedlog može podržati, ali i ocijenio “da energetske neovisnosti Hrvatske pod vladom premijera Plenkovića neće i ne može biti, jer je prije dvije i pol godine najavio otkup Ine od MOL-a i ništa nije učinjeno, osim što su potrošeni novci na konzultantske usluge”.

Ustvrdio je da su rezultati takve politike zatvaranje sisačke rafinerije, upitan nastavak proizvodnje u riječkoj rafineriji, više cijene derivata, gubitak radnih mjesta, dominacija MOL-a i to da “nam mađarski ministar vanjskih poslova Szijarto dijeli lekcije, smije nam se u lice i zbraja koristi od posla s Inom, a vlada očito nema rješenja”.

Tomislav Panenić (Klub Mosta) rekao je kako će uskoro biti manje bitno gdje se čuva hrvatska nafta i derivati, jer će se u perspektivi zatvoriti sisačka i riječka rafinerija, a hrvatska nafta će se prerađivati u inozemstvu. Ustvrdio je kako vlada pogoduje MOL-u koji pak tvrdi da su hrvatske rafinerije neisplative, a to je izravna posljedica MOL-ova nepoštivanja ugovornih obveza prema kojima ih je bio dužan modernizirati.

“Sve više postajemo tranzitna zemlja kroz koju prolazi sirovine, migranti i sve što netko hoće”, upozorio je Panenić.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i HSU-a)  istaknula je kako su zalihe nafte i derivata strateški interes zemlje i trebaju biti na državnom teritoriju i upozoirla da olako prihvaćamo da nam se zalihe nafte i derivata čuvaju na teritoriju neke druge zemlje. Hrvatska treba biti neovisna i rezultat predloženoga zakona bi trebalo biti da izgradimo vlastite kapacitete i čuvamo zalihe nafte i derivata na vlastitom državnom teritoriju, poručila je.

Sisačka rafinerije je zatvorena i vjerojatno više nikada neće raditi, slična sudbina prijeti i riječkoj, rekla je MrakTaritaš dodavši kako treba razmišljati i o ekološkom aspketu tog problema kako nakon prestanka rada ti prostori ne bi postali eko bombe.

Zastupnik Ivan Pernar (Klub Živoga zida) ponovno je govorio izvan teme i predsjedavajući akademik Željko Reiner izrekao mu je opomenu, pa je revoltiran ponovno svoje vrijeme za raspravu iskoristio šuteći za govornicom 11 minuta. Nakon što mu je isteklo vrijeme Pernar je rekao kako se nada da mu, nakon što mu nije bilo dopušteno govoriti, neće uskoro biti zabranjeno i šutjeti u Hrvatskome saboru.

(Hina)

foto: Hina

Tagovi: INA, oporba,