Osmero Rusa odvažilo se 25. kolovoza 1968. prosvjedovati na moskovskom Crvenom trgu protiv sovjetske invazije na Čehoslovačku. Bio je to začetak političkog disidentstva u Rusiji.

Sovjetske trupe ušle su u Čehoslovačku pet dana ranije i ugušile Praško proljeće, pokušaj liberalizacije tamošnjeg komunističkog sustava.

Prije nego što su ih ščepali agenti KGB-a, prosvjednici na Crvenom trgu imali vremena samo podignuti par plakata na kojima je pisalo “Sramite se okupatori”, “Za vašu i našu slobodu” i “Živjela slobodna i neovisna Čehoslovačka”.

Njih osmero – Natalija Gorbanevska, Pavel Litvinov, Viktor Fainberg, Vladimir Demljuga, Konstantin Babicki, Larisa Borgorac, Vadim Delone i Tatjana Bajeva – platilo je visoku cijenu za svoju hrabrost.

Pjesnikinja i prevoditeljica Gorbanevska i likovni kritičar Fainberg poslani su u psihijatrijske bolnice – ona na dvije, a on na pet godina. Prisilno su ih ‘liječili’ antipsihoticima.

Električar Demljuga i pjesnik Delone osuđeni su na tri godine boravka u radnim logorima u Sibiru.

Lingvisti Babicki i Bogoraz te fizičar Litvinov ‘sklonjeni’ su na pet godina u sela na Uralu i u Sibiru.

Jedino je Bajeva izbjegla kaznu jer je imala samo 21 godinu i ostali su je uvjerili da kaže KGB-u da je samo bila u prolazu.

Petero njih u međuvremenu je umrlo.

Češka vlada je u lipnju preostalo troje – Litvinova, Bajevu i Fainberga – odlikovala povodom pedesete godišnjice prosvjeda.

“Nismo bili heroji ili luđaci. Samo smo htjeli djelovati prema savjesti. Nisam se kasnije htjela osjećati loše jer nisam ništa učinila”, rekla je tada 77-godišnja Gorbanevska 2013. godine, samo nekoliko mjeseci prije smrti.

“U podne smo istaknuli naše plakate. Agenti KGB-a u civilnoj odjeći su gotovo odmah skočili na nas. Udarili su Fainberga toliko snažno da je krvario i slomljeno mu je nekoliko zuba”, prisjećala se pjesnikinja.

“I Litvinov je udaren u glavu”.

Borba protiv propagande

Zapad je negodovao zbog tretmana prema prosvjednicima, a sovjetski su građani za to saznali ilegalnim slušanjem BBC-ja i radio Libertyja na ruskom jeziku.

Takvi prosvjedi su u SSSR-u, gdje je KGB držao stanovništvo pod strogim nadzorom, bili nezamislivi.

Fotografija s toga prosvjeda ne postoji, osim možda u arhivima KGB-a kojima je iznimno teško pristupiti. Usprkos tome, taj je događaj bio katalizator nastanka disidentskog pokreta.

Prema Pravdi, službenom glasilu Komunističke partije, sovjetska odluka o gušenju reformskog pokreta u Pragu imala je široku podršku radnika, seljaka i akademika.

“Radnici u tvornici Srp i čekić zabrinuti su zbog događanja u Čehoslovačkoj”, objavio je list 22. kolovoza referirajući se na golemo metalurško postrojenje u Moskvi.

Radnici su podržali odluku sovjetskog čelnika Leonida Brežnjeva da pomogne Čehoslovačkoj u borbi protiv “kontrarevolucionarnih elemenata i njihovih imperijalističkih poticatelja”, pisala je Pravda.

Gorbanevska je prije nekoliko godina u razgovoru s AFP-om istaknula kako su svojim prosvjedom htjeli pokazati da nisu svi podržavali sovjetsku invaziju.

“Bilo nam je važno pokazati da, suprotno onome što je tvrdila propaganda, sovjetski narod nije u potpunosti podržavao invaziju Čehoslovačke te da se neki tome i protive”, rekla je.

Brežnjev, gubi se

Iako je prosvjed na Crvenom trgu bio najvidljiviji, nije bio jedini način kojim su Sovjeti izražavali svoje neslaganje.

Gorbanevska je izdavala ilegalni bilten “Kroniku trenutnih događaja” koji je izvještavao o brojnim drugim prosvjedima.

Neki ljudi su slali otvorena pisma podrške čehoslovačkim reformistima, a drugi o tome govorili na svojim radnim mjestima, usprkos riziku da će izgubiti radno mjesto.

Moskvom su kružili i leci i peticije koje kritiziraju invaziju.

U tadašnjem Lenjingradu, današnjem Sankt Petersburgu, jedan je dvadesetogodišnji muškarac pritvoren na tri godine jer je na zidu napisao “Brežnjev, gubi se iz Čehoslovačke”.

Međutim, u Rusiji ima i onih koji i danas misle dobro o gušenju Praškog proljeća.

Novine Zvezda, koje su pod kontrolom ruskog ministarstva obrane, prošle su godine objavile članak o tome kako bi “Čehoslovačka trebala biti zahvalna SSSR-u zbog 1968.”. U članku piše kako je ta invazija spriječila puč u režiji zapada koji bi rezultirao “krvoprolićem”.

Češke vlasti jako su negodovale zbog toga članka pa je ruski premijer Dmitrij Medvedev bio primoran izjaviti kako to nije službena pozicija Rusije.

(Hina)

Tagovi: čehoslovačka, invazija, rusi,