Jedanaesta konvencija Mosta nezavisnih lista pod nazivom „Pokret ostanka“ održala se danas u Sinju. Domaćin ove konvencije bio je Mostov saborski zastupnik, Sinjanin Miro Bulj.
„Danas predstavljamo program Pokret Ostanka koji je prepoznat od brojnih stručnjaka, građana, a vidimo posljednjih dana da i brojne političke opcije govore da je ovo jedan od najboljih programa. Ključni je problem trenutno u Dalmatinskoj zagori, a tako i u cijeloj Hrvatskoj, taj što je samo od 2011. do 2016. otišlo 26.000 ljudi, naših sugrađana, i to je više nego sramotno. Stručni timovi Mosta sastavili su ovaj program, i rade na tome i dalje, a danas ovdje pokazati će vam da Most prepoznaje da je u Hrvatskoj 750 tisuća hektara neobrađenog zemljišta, da žene u redovima umiru u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, da su radnici u problemu. Imamo primjer Brodosplita, sinjske Dalmatinke, Autoprijevoza sinjskoga.“, istaknuo je Bulj te dodao: „Posebno mi je drago što danas ovdje vidim ovoliko mladih ljudi i sve ih pozivam da se uključe u Pokret ostanka.
Most nezavisnih lista i danas je predstavio inicijative na kojima radi već godinu dana te ih predstavlja u različitim dijelovima Hrvatske, a sve s ciljem što većeg priključenja građana u pokret koji je prilika za bolju Hrvatsku. Danas u Sinju predstavljene su mjere iz javne uprave, poljoprivrede, energetike, demografije, zdravstva, poduzetništva i pravosuđa.
Predsjednik Mosta nezavisnih lista, Božo Petrov naglasio je:
„Prijedlozi i mjere koje obuhvaća Pokret ostanka nisu samo od naših zastupnika i stručnih suradnika, već i od ljudi s terena. U Hrvatskoj ljudi nisu navikli da ih njihova politička opcija sluša. Mi u Mostu slušamo. Ljudi su oni koji čine Hrvatsku, grad, općinu, selo. Da nema vas, ne bi bilo ni Sinja, ni otpora ni borbe. Pokret ostanka je put kako Hrvatsku učiniti ugodnijim mjestom za život jer je najbolja demografska mjera – dobro plaćen posao“. Osim toga, dodao je: „Ljudi su ključ. Ako vam odgovaraju ovakvi kakvi danas nose vlast, glasujte za njih. I budite uvjereni ništa se neće promijeniti. Ako vam je toga dosta, onda pričajte, reagirajte, objasnite svima što ste čuli danas, objasnite im kakva politika može biti. Objasnite im da politika može biti temeljena na principima. U politici se ne mora prodati. Stvari se mogu raditi ispravno, na teži način, ali ispravno. Pokret ostanka je prilika za bolju Hrvatsku, i sve vas pozivam da nam pomognete, mi od vas želimo čuti prijedloge i probleme s kojima se suočavate.“
Saborska zastupnica Sonja Čikotić tijekom predstavljanja mjera iz područja javne uprave naglasila je problem glomaznog birokratskog aparata koji ne služi kao servis građanima već isključivo kao opeterećenje. Racionalizacija i digitalizacija su prioritet. Projekt E-poslovanje primjerice, olakšao bi poslovanje poduzetnicima i poboljšao poslovnu klimu u Hrvatskoj. Digitalizacijom poslovnih procesa mogli bi mjeriti radni učinak i ostvariti e-ured, gdje bi svi podaci bili dostupni na jednom mjestu. Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi pak doprinosi profesionalizaciji, te zapošljavanju prema stvarnom znanju i kompetencijama.
O mjerama koje Most predlaže iz područja poljoprivrede govorio je saborski zastupnik Tomislav Panenić. Naglasak je na povezivanju poljoprivrednika i modernim kanalima prodaje poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, sve predložene mjere naglasak stavljaju na povratak mladih u ruralna područja, puno učinkovitiju administraciju u poljoprivredi te približavanju EU poljoprivrednicima.
Bivši pomoćnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Mate Rebić govorio je o Mostovim mjerama iz područja energetike i Zakonu o samoopskrbi električnom energijom. Naglasio je kako je Hrvatska prvi vrhu po broju sunčanih dana, a pri dnu po proizvodnji solarne energije. Zakon o mikrosolarima nalazi se na javnom savjetovanju, a ovim Zakonom građani prvi puta imaju mogućnost samostalno upravljati cijenom energije, potrošnjom i svojom energetskom budućnošću.
Mjere iz područje demografije predstavila je pravnica Petra Mandić koja je istaknula kako je demografija jedno od najvažnijih pitanja u Hrvatskoj te kako su Mostove mjere delimitiranje porodiljnih naknada drugih 6 mjeseci i to za blizance, treće, te svako slijedeće dijete do 3 godine života, rad na polovici radnog vremena do 10 godine djetetova života, što je alternativa mjeri „majki odgajateljica“ koje na taj način nestaju s tržišta. Most osim navedenog, potiče i produljeni i smjenski rad vrtića u skladu s potrebama roditelja, financiranje prijevoza učenika i sufinanciranje besplatnih udžbenika na nacionalnoj razini.
Doktorica i saborska zastupnica te predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Ines Strenja Linić predstavljala je mjere iz područja zdravstva. Zdravstvo je tema koja ima iznimno važno mjesto, a sve više liječnika i medicinskih sestara odlazi iz hrvatskih bolnica. U saborsku proceduru Most je uputio izmjenu Zakona o reprezentativnosti, te izmjenu Kaznenog zakona vezano za napad na liječnike. U pripremi su dva zakona koji ubrzo idu u proceduru, a to su Zakon o organiziranju i nadzoru provedbe nacionalnih preventivnih programa i Zakon o organiziranju trauma sustava, kojim će se pokušati smanjiti smrtni ishod pacijenata nakon prometnih nesreća. Predstavila je i inicijativu za organiziranje suvremene ekipirane helikopterske i brze brodske linije.
O poduzetništvu kao temelju novim radnih mjesta, govorila je saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić. Detektirano je ukupno 27 mjera koje će Most predložiti kako bi se rasteretilo poduzetnike koji bi zatim ulagali sredstva u širenje svoga posla i zapošljavanje. Između ostalog, Most se zalaže da se studentima omogući bavljenje poduzetništvom bez gubitka studentskih prava, jer se tako pripremaju za tržište rada, te da mikro poduzetnicima mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Zakon o HBOR-u trebao bi obuhvaćati da sve izravne dodjele kredita moraju biti javno objavljene, obzirom da se HBOR financira javnim novcem.
Na samom kraju konvencije predstavljene su mjere iz područja pravosuđa koje je jedno od najproblematičnijih područja u Hrvatskoj. O tome kako vratiti vjeru građana u pravosudni sustav govorila je bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin. Most je u proceduru već uputio Zakon o DSV-u i Zakon o sudovima, a prije tri tjedna predstavljeni su i Zakon o državnom odvjetništvu i Zakon o državnoodvjetničkom vijeću. Važno je iskorjenjivanje negativne selekcije prilikom izbora sudaca i državnih odvjetnika, a oni su stup pravosudnog sustava. Ocjenjivanje rada sudaca i državnih odvjetnika urodilo bi pozitivnom selekcijom, kao i uvođenje sustavnog i objektivnog načina vrednovanja rada. Transparentnost imenovanja pomoglo bi audio i video prijenos razgovora s kandidatima za suce.