Nacionalni portal logo za ljude sa stavom, portal sa stavom!

Kolumne

Piše prof.dr.sc. Željko Požega: JOŠ JEDAN HRVATSKI IZUM – 104.000 UČENIKA MANJE, ŠKOLA ISTI BROJ, A UČITELJA SVE VIŠE!

Dakle, naša zemlja je 2006. godine imala 577 613 učenika u svim osnovnim i srednjim školama, a 2018. godine ima 473 183 učenika u svim školama na području RH - piše Požega

Objavljeno 24.08.2018
dr. sc. Željko Požega

Dobri roditelji brinu o svojoj djeci, promatraju ih, uče, usmjeravaju, osiguravaju im uvjete za razvoj i napredovanje. Ako primjete bilo kakav problem reagiraju i rješavaju taj problem, po potrebi traže pomoć, vode dijete kod liječnika itd.

Kao što dobri roditelji brinu o svome djetetu, tako bi i država trebala brinuti o svojem narodu, preciznije o svim svojim državljanima, pratiti što se događa, koji su trendovi, koji su problemi, stvarati zakonske i druge okvire da se problemi što brže i efikasnije riješe. Dakako, država nije živo biće, ali preko ljudi koji su izabrani od naroda trebala bi brinuti o problemima tog istog naroda.

Je li naša država nama majka ili maćeha, možemo vidjeti na primjeru broja djece koja se upisuju u naše škole. Naravno, možemo i na brojnim drugim primjerima poput INA-e, poljoprivrede, turizma, poreznog sustava, državnih firmi i privatizacije, izbornog sustava itd., ali zadržimo se zasad na demografiji kao na najvažnijem problemu neke države, u ovom slučaju naše zemlje.

Dakle, naša zemlja je 2006. godine imala 577 613 učenika u svim osnovnim i srednjim školama, a 2018. godine ima 473 183 učenika u svim školama na području RH.

Znači, broj djece u 12 godina smanjio se za 104 430 učenika! 104 tisuće djece!

Sve škole imaju zakonsku obavezu svake godine dostavljati točne podatke i broj upisane djece, prema tome, podaci su potpuno točni, nema mogućnosti pogreške! Osnovna škola je obavezna i tu ne postoji prostor da se neko dijete nije htjelo upisati.

Kada su u pitanju srednje škole, koje još uvijek nisu obavezne u RH, također možemo konstatirati da nije povećan broj djece koja ne žele u srednju školu budući da je prisutan svjetski trend da se djeca sve više školuju i idu masovno na fakultete, nego da djece jednostavno nema!

E sad, ne mislim ja da su hrvatske Vlade krive što djece nema, nego postavljam slijedeća pitanja brinu li o nama naše Vlade pažnjom dobre majke ili ih uopće nije briga:

  • jesu li sadašnja Vlada (i prošle dvije Vlade) uopće upoznate sa ovim alarmantnim podacima (jer nisam nikada vidio da se o njima javno razgovara)?
  • jesu li, sukladno velikom padu broja učenika svake godine, drastično i smanjivane kvote za upis studenata budućih profesora kako bi se u budućnosti spriječio višak radne snage, nezaposlenost tih profesora i njihovo iseljavanje?
  • jesu li iz godine u godinu u većem broju zatvarane manje škole u ruralnim mjestima kako bi se smanjili troškovi budući da učenika nema?
  • zadnje i najvažnije pitanje: koje su konkretne demografske mjere donesene kako bi se zaustavio takav drastičan pad broja djece iz godine u godinu?

Odgovore, naravno, znate. Reakcije nema 12 godina…O tome se čak ni ne govori…Čemu onda uopće služi država ako ne brine o svome narodu i njegovoj budućnosti?

Tagovi: kolumna, požega, prof.dr.sc. požega,

Autor: dr. sc. Željko Požega

Prof. dr. sc. Željko Požega rođen je 06. svibnja 1979. godine u Našicama. Redovni je profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na grupi kolegija vezanih za upravljanje ljudima. Vanjski je suradnik i predavač na još nekoliko fakulteta i ustanova. Što u suautorstvu, što samostalno, objavio je 90 znanstvenih radova te je sudjelovao na 57 znanstvenih skupova sa izlaganim radom. Predavač je na više od stotinu tečajeva, seminara ili radionica iz područja menadžmenta ljudskih resursa i upravljanja znanjem održanim u raznim gradovima i općinama te različitim institucijama, poduzećima ili udrugama. Voditelj je ili suradnik na nekoliko znanstveno – istraživačkih projekata. Također, kao član tima sudjelovao je u izradi više od deset strategija razvoja. Nadalje, za više desetaka poduzeća obavlja poslove savjetnika iz pojedinih područja upravljanja ljudima, odnosno zaposlenicima. Za više desetaka tvrtki izrađuje Pravilnik o radu, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova te Pravilnik o motiviranju i nagrađivanju zaposlenika, zatim obavlja poslove organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta, oblikovanja hijerarhijske organizacijske strukture i analize poslova te provodi programe i sustave motiviranja, nagrađivanja i obrazovanja zaposlenika. Također, u velikom broju institucija, poduzeća i udruga organizator je i voditelj cjelokupnog selekcijskog postupka kandidata vezano za prijem kandidata za rad na (ne)određeno vrijeme ili za izbor dobitnika stipendija učenika i studenata. U više desetaka projekata stručni je suradnik za područje ljudskih resursa. Dosad je bio angažiran kao savjetnik, edukator ili analitičar tržišta rada, socio – ekonomske analize i upravljanja ljudskim resursima prilikom izrade i provedbe više desetaka projekata financiranih iz različitih fondova Europske unije. Voditelj je izrade više od deset studija iz područja ljudskih resursa, tržišta rada, strukture poduzetnika i gospodarskih subjekata itd.

Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?
Poziv

VIŠE IZ KATEGORIJE