Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio da se od iduće godine planira dodatno porezno rasterećenje od 2,3 milijarde kuna, napomenuvši da Vlada nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od 1. siječnja 2020. godine.
Podsjetivši da je porezno rasterećenje u prva dva kruga porezne reforme iznosilo oko 4 milijarde kuna, Plenković je na novinskoj konferenciji nakon sjednice Vlade kazao da bi se s novim paketom poreznih izmjena od početka iduće godine, omogućilo dodatno rasterećenje od 2,3 milijarde kuna.
– Sve to trebalo bi omogućiti dodatnu osobnu potrošnju i zaposlenost i investicije, a time i prihode državnog proračuna, pa u konačnici i gospodarski rast – proučio je Plenković.
Kazao je i kako je ranijim zakonima velik dio sredstava dodijeljen kao prihod jedinicima lokalne i područne samouprave te vjeruje da su efekti toga već sad vidljivi u njihovim aktivnostima, projektima i planovima, kao i da će se takav trend nastaviti.
– Mi želimo Hrvatsku dovesti u situaciju da dođemo na razinu investicijskog rejtinga – kazao je Plenković, te podsjetio da su sve tri vodeće svjetske rejting agencije već podigle investicijski rejting Hrvatske odnosno poboljšale njegove izglede.
Osvrnuvši se na izmjene u sustavu PDV-a, Plenković je kazao da je u izbornom programu HDZ-a najavljeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.
Kako je rekao, proteklih nekoliko mjeseci detaljno su stručnjaci u radnoj skupini Ministarstva financija analizirali koji bi učinak smanjenja stope PDV-a bio konkretniji, korisniji, isplativiji – da li smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod ili pak smanjenje stope od 25 posto na 13 posto za određene proizvode.
Analizom troškova koje hrvatske obitelji za košaricu za hranu i režije, izračunato je da bi bilo puno korisnije za sugrađane koji imaju manja primanja, da se na namirnice poput svježeg mesa, ribe, voća i povrća i pelene ide s nižom stopom PDV-a, izjavio je Plenković, stavivši snižavanje stope PDV-a na pelene i u kontekst mjera za demografsku obnovu.
– Na taj način bi u ovoj fazi, s tom stopom od 13 posto na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene postigli po nama bolji i konkretniji efekt za najširi broj naših sugrađana. Međutim, to ne znači da bismo odustali od snižavanja opće stope PDV-a – istaknuo je. U ovom trenutku, rekao je, u Vladi promišljaju da snižavanje opće stope PDV-a, koje je bilo planirano za 1.1. 2019. naprave za 1.1. 2020.
– Tako da jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje, koje pokazuje jednu socijalnu osjetljivost i koje će vjerujem biti dobro prihvaćeno – zaključio je Plenković.
Osvrnuvši se na smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine, koji je Vlada u četvrtak donijela, Plenković je istaknuo da je ključna poruka da Vlada nastavlja s vrlo jasnom, čvrstom fiskalnom konsolidacijom.
– Pokazali smo prošle godine da smo u stanju voditi ozbiljno računa o odgovornom trošenju javnih financija i vođenju javnih financija na način da smo ostvarili suficit opće države. Mi želimo taj trend nastaviti, to je naša ambicija i mislim da nam trajna fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, omogućuje da tim tempom ispunimo kriterije koji se odnose na masstrichtski paket kriterija -, izjavio je Plenković, dodavši da je realna pretpostavka da Hrvatska ostvari cilj ulaska u eurozonu do kraja mandata iduće Vlade.
Prema danas prihvaćenim smjernicama, Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto.
Uzimajući u obzir rast gospodarstva, ali i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto.
Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a.
(Hina)
Imate više informacija o ovoj temi, želite li komentirati, napisati reakciju ili želite prijaviti pogrešku u tekstu?