Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka koji je održao s predstavnicama domova i udruga za žrtve obiteljskog nasilja, da je fenomen nasilja u obitelji puno gori nego što službene statistike o njemu govore te će svatko morati dati veći doprinos nego je to bilo do sada u rješavanju tog problema.
Plenković je istaknuo da su na sastanku imali priliku saslušati ideje, sugestije i prijedloge predstavnica udruga koje se fenomenom nasilja bave dugi niz godina te da će taj doprinos omogućiti Vladi i nadležnim resorima da u aktivnostima unapređenja zakonskog i institucionalnog okvira, financijskih sredstava, kao i na aspektima obrazovanja i senzibiliziranja javnosti rezultiraju boljim konačnim rezultatima nego što bi bili bez tih sugestija.
Naglasio je da je ključna poruka sastanka bila da se cijeli proces svih nadležnih institucija i zakonski okvir treba fokusirati na žrtvu te da je nužno eliminirati neujednačene prakse do kojih dolazi prilikom različitih faza tretiranja nasilja, odnosa prema počiniteljima, onoga što se tiče prava djece i u konačnici zaštite žrtve.
“Ne smije dolaziti do sekundarne viktimizacije. Moramo u našem društvu emancipirati ovu temu, ne možemo se baviti njome na način da nitko nije ništa čuo niti vidio. Taj fenomen je puno gori nego što službene statistike o njemu govore i moramo se s njim kao društvo u svim svojim segmentima suočavati. Što javnost bude više senzibilizirana, to će biti manje takvih kaznenih ili prekršajnih djela”, poručio je premijer.
Dodao je da je velika intencija da većina toga bude kazneno djelo i da će se pooštriti sankcije, ali i naglasio da je odvraćajuća uloga penalne politike samo jedan aspekt suzbijanja tog fenomena.
“To je jedan kompleksan cjelovit društveni problem koji zahtijeva angažman svih resora i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji je u javnoj raspravi se odnosi na skoro desetak institucija i svatko će morati dati doprinos više nego je to bilo do sada”, poručio je Plenković.
Naglasio je da je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave – gradovima i županijama potrebno omogućiti bolje smještajne kapacitete svih ovih institucija, ali i naći odgovarajuće načine njihova financiranja. Na taj način će predstavnici udruga u narednim tjednima i mjesecima sudjelovati u radu različitih radnih skupina i nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva pravosuđa te Ministarstva unutarnjih poslova.
“Želimo da ovaj veliki zajednički pothvat unapređenja zaštite žrtve, sankcioniranja počinitelja i potpore žrtvi, obrazovanja i podizanja svijesti u javnosti, bude zajednički napor koji će u konačnici smanjiti nasilje u Hrvatskoj”, zaključio je premijer.
Predstavnice udruga za žrtve obiteljskog nasilja redom su izrazile zadovoljstvo današnjim sastankom, istaknuvši da je ovo prvi put u njihovom radu da postoji politička volja da se počnu događati konkretne promjene i da su organizacije koje rade na tom problemu shvaćene kao partneri u tom procesu.
Maja Mamula iz Ženske sobe – Centra za seksualna prava te ravnateljica Doma za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja Duga-Zagreb Željka Barić izrazile su uvjerenje da je današnji sastanak ozbiljan korak da se svi zajedno ujedine i konkretno nešto naprave.
Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Lončar istaknula je da su udruge upoznale premijera s problemima neujednačenog financiranja, provedbe zakona, različitih interpretacija od strane sudova i centara za socijalnu skrb i o porastu broja starijih osoba žrtava obiteljskog nasilja. “Vjerujemo da će rezultati koje smo zajedno rezimirali uroditi plodom na dobrobit svih žrtava, osobito djece koja u situacijama obiteljskog nasilja najviše ispaštaju”, kazala je.
Predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle kazala je da je bilo riječi i o protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te naglasila da udruge nisu njime zadovoljne, ali da se da popraviti.
Uz predsjednika Vlade sastanku je prisustvovala ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
(Hina)
FOTO: HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es